Zaboravljeni prijatelji

‘My goal in life is to be as good of a person my dog already thinks I am.‘ , Author Unknown

Tko god je imao ljubimca kojeg je volio – složit će se s ovim citatom. Ne traže puno zauzvrat, a daju nam sve i čine nas boljim osobama. Zašto ih onda ljudi napuštaju, zar im ni SVE nije dovoljno?

U razvijenijim europskim zemljama, po običaju, stvari su puno bolje nego u Hrvatskoj i nama sličnima (sjetite se Ukrajine i najokrutnijeg prvenstva u nogometu). Kontrole su česte, zakoni regulirani, kazne se provode, a javnost se osvještava na dnevnoj bazi. Primjećujete li sličnost s Hrvatskom? Naravno da ne. Svijest ljudi nije dovoljno razvijena, a u malim mjestima pogotovo. Pas je još uvijek ‘životinja kojoj se zna mjesto’, a to je najčešće na lancu od dva metra i plus 35 stupnjeva. Pas postaje frustriran, nedostaje mu kretanja, slobode, društva… Kada dođe do nesretnog slučaja i kada napadne, sva krivnja pada na psa. A što je s vlasnicima koji su psa učinili takvim? Cesar Millan u svojoj knjizi ‘Šaptač psima kaže’: ‘Pse ne bismo smjeli osuđivati na smrt jer su postali čudovištima zbog postupaka svojih vlasnika – čudovištima kakvima psi nisu bili kada su došli na ovaj svijet.’

Azila u Hrvatskoj nema dovoljno, a postojeći su, nažalost, pretrpani. ‘Životinja iz skloništa koja se ne vrati vlasniku, a koju nije moguće dalje držati ili udomiti, može se nakon 60 dana usmrtiti.’, piše u Zakonu o zaštiti životinja. Prema tom istom zakonu ‘nadležna tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave obvezna su razvijati svijest javnosti, a osobito mladih, o zaštiti životinja.‘

Pošto bezosjećajne ne možemo iskorijeniti, barem možemo raditi na tome da spriječimo nekontrolirano razmnožavanje pasa i mačaka. Samo jedna mačka i njezino potomstvo tijekom sedam godina mogu donijeti na svijet 420 tisuća mačića, dok samo jedna kuja i njezino potomstvo tijekom sedam godina mogu donijeti na svijet 67 tisuća štenadi. Ključna je sterilizacija. Osim što se spriječava trudnoća, dobra je preventiva mnogih patoloških stanja koja se mogu javiti u kasnijoj dobi kućnih ljubimaca. Primjerice ranom sterilizacijom prevenira se nastanak tumora mliječne žlijezde čak i do 99 posto.

Cijene sterilizacije razlikuju se od mjesta do mjesta, a kreću se od 400 – 500kn u manjim gradovima i selima, dok se u većim gradovima, poput Zagreba, cijene uglavnom duplaju. Cijene se formiraju ovisno o kilaži životinje, težini zahvata, dodatnim lijekovima i slično, stoga sterilizacija mačaka košta nešto manje od navedenih cijena. Ovaj problem se može i treba rješavati. Sufinanciranje, financiranje, akcije, suradnja grada i općina s veterinarskim stanicama…

Zanimljivo je da sve više tvrtki diljem svijeta svojim zaposlenicima daje mogućnost da sa sobom na posao povedu i svog psa. Ljubimci naime, radnike smiruju, snižavaju razinu stresa, stvaraju ugodniji ambijent i potiču veću produktivnost.

Ne zaboravimo, oni su vodiči slijepih i velika pomoć osobama s poteškoćama u kretanju, HGSS-u, policiji, pirotehničarima prilikom razminiranja zbog nevjerojatno razvijenog njuha, predviđaju potrese, prepoznaju potencijalno opasne simptome nekih bolesti kod ljudi, instinktivno tješe svoje vlasnike poput djece, donose nevjerojatno veselje, čine život ljepši… I vole vas više od ikoga. Zato svi trebamo imati cilj s početka priče – da budemo dobre osobe kao što naši psi misle da jesmo.