Priručnik je koristan i svima koji se žele informirati o tome što je rak dojke, kakva je to bolest, koje su mogućnosti dijagnoze i liječenja. Važno je napomenuti da većina žena s dijagnosticiranim rakom dojke nakon provedenog liječenja nastavlja živjeti ispunjen i produktivan život te može očekivati uobičajeno trajanje života.
Čak i nakon pojave metastaza više od petine žena uz primjenu današnjih metoda liječenja preživi pet godina. Ali kako je svaka žena jedinstvena tako da su i njena bolest i situacija jedinstvene i specifične.
Mali tumori potpuno izlječiv
Mali tumor (do 1 cm) kod velike većine žena (98- 99 posto) još je ograničen na dojku i nije se proširio u limfne čvorove te se vrlo lako liječi i potpuno je izlječiv.
Ako se sistematski provodi rano otkrivanje ili screening raka dojke moguće je gotovo sve tumore dojke uočiti i dijagnosticirati u ranoj fazi.
Bolesnice s dijagnosticiranim ranim rakom dojke imaju ako se odmah nakon operacijskog zahvata primjeni adjuvantno sistemsko liječenje: kemoterapija, hormonsko liječenje, imunoterapija i po potrebi zračenje, vrlo velike izglede za izlječenje.
Dob rizični čimbenik
Dob je najznačajniji rizični čimbenik nastanka raka dojke. Rizik za nastanak raka dojke je dva do tri puta povećan kod žena čija majka, teta, sestra, kćer ili druge rođakinje u prvom koljenu s majčine strane imaju ili su imale rak dojke ili jajnika.
Taj rizik može biti osam do deset puta veći ako su dvije rođakinje u prvom koljenu s majčine strane oboljele od raka dojke, ako im je bolest dijagnosticirana prije 40-te godine života i ako su imale obostrani rak.
Žene koje su prvu mjesečnicu dobile prije 12 godine života i žene koje imaju redovite mjesečnice i nakon 55 godine (kasna menopauza) imaju povećan rizik nastanka raka dojke.
One žene koje su imale zakašnjelu prvu mjesečnicu ili kojima su prije 35-te godine života odstranjena oba jajnika imaju snižen rizik nastanka raka dojke. Važan rizični čimbenik je dužina izloženosti djelovanju estrogena i progesterona. Rizik nastanka raka dojke smanjuje i dojenje dulje od godinu dana.
Hormonsko nadomjesno liječenje
Istraživanja su pokazala da žene koje su uzimale dugotrajno hormonsko nadomjesno liječenje (5-7 godina) imaju značajno povećan rizik od obolijevanja. Taj je rizik 1,6 puta veći kod žena koje su uzimale samo estrogene, a 2,5 puta veći kod žena koje su uzimale estrogene i progesterone.
Tumor dojke ima vrlo malo uočljivih simptoma i znakova, osobito ako je vrlo mali i u početnom stadiju:
• Najčešće je to čvor, otvrdnuće ili zadebljanje koje se može napipati u dojci ili pazuhu.
• Koji put dolazi do promjene na bradavici, njenog uvlačenja osjetljivosti ili promjene boje.
• Može se primijetiti i da je dio kože dojke neravan ili uvučen. Čitava dojka može promijeniti izgled, a ponekad i veličinu. Ali to se događa kad je tumor već prilično uznapredovao.
• Dojka može postati crvena, otečena, osjetljiva i vruća. To je upalna forma raka dojke koji je rijedak ali vrlo zloćudan.
• Ponekad prvi znak raka dojke bude povećan limfni čvor u pazuhu zbog metastaza u njemu. Tada se već radi o lokalno uznapredovalom raku dojke.
Metode ranog otkrivanja raka dojke
Metode ranog otkrivanja raka dojke su: mamografija, liječnički pregled dojki i samopregled dojki. Mamografija je rendgensko snimanje dojki posebnim aparatom. To je jednostavna, široko prihvaćena i najbolja metoda ranog otkrivanja raka dojke.
Liječnički pregled obavlja liječnik pipanjem dojki, pazuha, područja ispod i iznad ključne kosti i donjeg dijela vrata. Iskusan liječnik može napipati i tvorbu promjera 5-6 mm, odnosno veličine graška.
Treba ga obavljati u redovitim vremenskim razmacima, najčešće godinu do dvije ili češće ako tako liječnik odredi. No, ovaj pregled ne može zamijeniti redovite mamografije.
Samopregled dojki žena obavlja sama, a savjetuje se raditi ga jedanput mjesečno. S njim treba početi nakon 20-25. godine života.
Dojke se mijenjaju tijekom života, tijekom menstruacijskog ciklusa, za vrijeme trudnoće i dojenja te prilikom uzimanja oralne kontracepcije ili hormonskog nadomjesnog liječenja.
Sumnjive su one tvorbe koje se ne mijenjaju nakon jednog do dvaju menstruacijskih ciklusa.
Čak i nakon pojave metastaza više od petine žena uz primjenu današnjih metoda liječenja preživi pet godina. Ali kako je svaka žena jedinstvena tako da su i njena bolest i situacija jedinstvene i specifične.
Mali tumori potpuno izlječiv
Mali tumor (do 1 cm) kod velike većine žena (98- 99 posto) još je ograničen na dojku i nije se proširio u limfne čvorove te se vrlo lako liječi i potpuno je izlječiv.
Ako se sistematski provodi rano otkrivanje ili screening raka dojke moguće je gotovo sve tumore dojke uočiti i dijagnosticirati u ranoj fazi.
Bolesnice s dijagnosticiranim ranim rakom dojke imaju ako se odmah nakon operacijskog zahvata primjeni adjuvantno sistemsko liječenje: kemoterapija, hormonsko liječenje, imunoterapija i po potrebi zračenje, vrlo velike izglede za izlječenje.
Dob rizični čimbenik
Dob je najznačajniji rizični čimbenik nastanka raka dojke. Rizik za nastanak raka dojke je dva do tri puta povećan kod žena čija majka, teta, sestra, kćer ili druge rođakinje u prvom koljenu s majčine strane imaju ili su imale rak dojke ili jajnika.
Taj rizik može biti osam do deset puta veći ako su dvije rođakinje u prvom koljenu s majčine strane oboljele od raka dojke, ako im je bolest dijagnosticirana prije 40-te godine života i ako su imale obostrani rak.
Žene koje su prvu mjesečnicu dobile prije 12 godine života i žene koje imaju redovite mjesečnice i nakon 55 godine (kasna menopauza) imaju povećan rizik nastanka raka dojke.
One žene koje su imale zakašnjelu prvu mjesečnicu ili kojima su prije 35-te godine života odstranjena oba jajnika imaju snižen rizik nastanka raka dojke. Važan rizični čimbenik je dužina izloženosti djelovanju estrogena i progesterona. Rizik nastanka raka dojke smanjuje i dojenje dulje od godinu dana.
Hormonsko nadomjesno liječenje
Istraživanja su pokazala da žene koje su uzimale dugotrajno hormonsko nadomjesno liječenje (5-7 godina) imaju značajno povećan rizik od obolijevanja. Taj je rizik 1,6 puta veći kod žena koje su uzimale samo estrogene, a 2,5 puta veći kod žena koje su uzimale estrogene i progesterone.
Tumor dojke ima vrlo malo uočljivih simptoma i znakova, osobito ako je vrlo mali i u početnom stadiju:
• Najčešće je to čvor, otvrdnuće ili zadebljanje koje se može napipati u dojci ili pazuhu.
• Koji put dolazi do promjene na bradavici, njenog uvlačenja osjetljivosti ili promjene boje.
• Može se primijetiti i da je dio kože dojke neravan ili uvučen. Čitava dojka može promijeniti izgled, a ponekad i veličinu. Ali to se događa kad je tumor već prilično uznapredovao.
• Dojka može postati crvena, otečena, osjetljiva i vruća. To je upalna forma raka dojke koji je rijedak ali vrlo zloćudan.
• Ponekad prvi znak raka dojke bude povećan limfni čvor u pazuhu zbog metastaza u njemu. Tada se već radi o lokalno uznapredovalom raku dojke.
Metode ranog otkrivanja raka dojke
Metode ranog otkrivanja raka dojke su: mamografija, liječnički pregled dojki i samopregled dojki. Mamografija je rendgensko snimanje dojki posebnim aparatom. To je jednostavna, široko prihvaćena i najbolja metoda ranog otkrivanja raka dojke.
Liječnički pregled obavlja liječnik pipanjem dojki, pazuha, područja ispod i iznad ključne kosti i donjeg dijela vrata. Iskusan liječnik može napipati i tvorbu promjera 5-6 mm, odnosno veličine graška.
Treba ga obavljati u redovitim vremenskim razmacima, najčešće godinu do dvije ili češće ako tako liječnik odredi. No, ovaj pregled ne može zamijeniti redovite mamografije.
Samopregled dojki žena obavlja sama, a savjetuje se raditi ga jedanput mjesečno. S njim treba početi nakon 20-25. godine života.
Dojke se mijenjaju tijekom života, tijekom menstruacijskog ciklusa, za vrijeme trudnoće i dojenja te prilikom uzimanja oralne kontracepcije ili hormonskog nadomjesnog liječenja.
Sumnjive su one tvorbe koje se ne mijenjaju nakon jednog do dvaju menstruacijskih ciklusa.
You must be logged in to post a comment Login