Znaš li kakva si kad si “svoja”!?

Sigurna sam kako je jedna od najpopularnijih tema o kojoj se danas piše, čita, vjerojatno i Google-a biti SVOJ-a. No, nasreću, ili nažalost za mnoge, na Googleu nećete naći smjernice puta povratka samoj sebi ili definiciju koja bi vam objasnila tko ste zapravo kada ste svoji. Istina, na internetu ćete naći brdo “quotesa” koji će vas motivirati da, nažalost, samo preživite dan, ali da biste doista tako živjele kako piše na citatu, morat ćete dublje zaroniti u sebe, jer “some answers can only be found on the INNER, not INTERnet.”

Facebook je pun zahvalnosti, motivacijskih govornika, suportera i kako kaže moj dobar prijatelj Viktor, svi su danas sve. Svi su ljubav! Ajme, kamo sreće da je to doista tako, da to nije samo ono što ja osjećam i ne mogu si pomoći da ne izgovorim – samo furka, jer to danas prodaje, ili to je danas IN. A zašto se prodaje? Jer u ovom, za mene osobno  “fake” svijetu, sve je “all about money and power”. I prodaje se zato što su ljudi loše, iako to kriju.

Ljudi su očajni od praćenja trendova na društvenim mrežama koje predstavljaju savršenu sliku poslovnog i privatnog života koja nema veze s realitetom, ali ipak i dalje “foluju” jer ne znaju da mogu drukčije, ali samo onda kada imaju sebe.

Svaka treća, možda i svaka druga, itekako normalna i urbana žena je na sredstvima za umirivanje prije spavanja ili na hormonima sreće, strahujući pritom da s njome nešto nije u redu, jer su sve druge oko nje “čini se” ok. Ne nisu niti te druge ok, ovo je danas stvarnost, samo je razlika što će neke o tome govoriti, a druge neće.

Neke će se još dan danas sramiti i skrivati kad joj dijete dobije uši ili gliste u školi, a veliki broj je i onih koje će pod svaku cijenu furati i dalje perfekcionizam kao dobar, iako će im psihoterapeuti reći koliko je on zapravo loš i kako bi treble činiti sve da puste kontrolu. E, kad imate sebe onda, drage moje, znate da je jedino ispravno biti nesavršeno savršena i voljeti sebe onakvu kakva doista jesi. I tužna i sretna, jer su obje emocije legitimne, i frustrirana i smirena, samo da, te smirene baš više i nismo, jer je “gutanje” emocija i užurbani način života doveo do toga da se ne znamo opuštati i da pri tome uvjeravamo našu glavu kako je sve ok, ali srećom ili nesrećom naše tijelo govori potpuno suprotno.Povratak sebi vjerujem da je za one koji vole i ne vole putovati, najljepša destinacija na koju ćete se ikad uputiti. Kad kažem povratak sebi, mislim na povratak iskonskoj prirodi, na povratak duhu, ali i tijelu i svemu onome što smo iz generacije u generaciju svjesno ili nesvjesno sabotirale.

Povratak sebi značio bi povratak ljubavi, čistoj istinskoj biti s kakvom smo rođeni na ovaj svijet sve dok se nismo pod utjecajem okoline počele “mijenjati” da ne kažem dok nas nisu ili dok se nismo “pokvarile”.

Kakva si kad si svoja?

Kad si svoja i doista imaš sebe, onda voliš sebe, ali iz onog zdravog prostora istine.

Voliš i druge, jer ljubavi tada ima dovoljno za sve. Kad si svoja, nisi ljubomorna, originalna si i autentična, inspiriraš, a ne kopiraš.

Kad si svoja imaš svoje mišljenje i ne bojiš ga se izreći, bez obzira na to što drugi ne misle tako. Kad si svoja, imaš svoj stil koji nije nužno u trendu s aktualnim modnim izričajem. Kad si svoja, uvijek si drukčija i nažalost, često neshvaćena, ali iz svoje perspektive baš si zbog toga posebna.

Drugi te često neće razumjeti, ali nije ni važno, jer si ti u konačnici ta koja živi svoj život prema svojim pravilima. Neće te moći nagovoriti na crtanje obrva ili pumpanje usta samo zato što oni misle da bi ti to trebala. Čak i kad si visoko obrazovana, s dva ili tri završena fakulteta, ne znači nužno da si svoja. Često nam samo titule, ako doista nisu poziv samo služe kompenzaciji vlastite nesigurnosti i čim prije to shvatimo, veće su nam šanse da se vratimo sebi kad tad.

Zahvalna sam što sam oduvijek bila svoja, a možda je to i jedan od razloga što je moj poziv kreiranje tehnika koje nam olakšavaju povratak sebi, a time i nagoviještanje moderne kineziologije koja povezuje tjelesno i emocionalno.

Budite i vi svoje, ali istinski svoje, onakve kakve ste negdje unutar sebe.

Autor: Ana Kuhanec Brašnović

emotionstudio.com.hr