Premda palijativna skrb u Hrvatskoj postoji, daleko je od idealne i sporo se razvija, a još uvijek nema ključnog dokumenta. Takozvani Nacionalni program za razvoj palijativne skrbi trebao bi jasno definirati kako osigurati dostupnu i kvalitetnu skrb svima kojima je potrebna, upozoravaju stručnjaci i volonteri udruge Krugovi – Centar za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje.
„U Hrvatskoj takvu pomoć treba do 50.000 bolesnika na godišnjoj razini. Prethodni program istekao je 2020. godine! Unatoč najavama o njegovoj izradi, novi program još nije izrađen, pa tako ni usvojen. A većina posla počiva na udrugama i volonterima kojima su zbog ne donošenja Nacionalnog programa dodatno zavezane ruke, jer prema Nacionalnom programu, država raspoređuje sredstva iz europskih fondova namijenjenih za razvoj palijativne skrbi, a mi se ne pomičemo s mjesta“, poručuju.
Iako je palijativna skrb namijenjena umirućim bolesnicima bez obzira na godine, ne smijemo zaboraviti činjenicu da je Hrvatska zemlja sa sve većim brojem starije, a time često teško bolesne i umiruće populacije. Neagilnost mjerodavnih ozbiljno otežava razvoj palijativne skrbi, planiranje financijskih i ljudskih resursa te usporava usklađivanje s europskim standardima.
„U proteklih pet godina na adrese Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Ministarstva zdravstva poslane su brojne inicijative za suradnju. A dobila se samo šutnja, istovremeno u Hrvatskoj je stanje alarmantno – 206 postelja u javnom zdravstvu, 42 mobilna tima te 272 volontera – ne mogu pokriti potrebe palijativnih pacijenata“, naglašavaju iz Krugova u svom apelu.
Palijativna skrb osigurava dostojanstvo, olakšava patnju i poboljšava kvalitetu života teško bolesnim osobama i članovima njihovih obitelji. Ulaganje u palijativnu skrb ulaganje je u ljudskost. Vrijeme je da se podignu standardi te osigura ravnopravna i dostupna skrb za sve kojima je potrebna.
Važni podaci:
- Palijativna skrb je potrebna za 50 – 89 % svih umirućih, što znači da u Hrvatskoj takvu pomoć treba između 26.000 i 46.000 bolesnika godišnje.
- U Hrvatskoj trenutačno djeluju 42 mobilna palijativna tima. Mnoge županije imaju samo jedan tim, a samo dvije osiguravaju dežurstvo vikendom i praznicima.
- U Mreži javne zdravstvene službe predviđeno je samo 206 postelja za palijativnu skrb, što je nedostatno za stvarne potrebe pacijenata.
- Aktivno je samo 272 volontera u palijativnoj skrbi, što znači da jedan volonter podržava između 95 i 169 bolesnika.
Okupljeni stručnjaci iz područja zdravstva, socijalne djelatnosti i pravosuđa, donijeli su zaključke i zagovarački dokument za hitno djelovanje. Dokument se nalazi na poveznici: https://krugovi.hr/zakljucci-okruglog-stola-hitno-djelovanje-za-dostojanstvenu-starost-i-palijativnu-skrb/
Dokument sa zaključcima diseminiran je Vladi i navedenim ministarstvima, saborskim klubovima i političkim strankama, no za sada nitko nije odgovorio.
Vrijeme je za djelovanje!
Palijativna skrb nije luksuz, već osnovno ljudsko pravo! Svaki dan odgode znači nepotrebnu patnju tisuća građana i njihovih obitelji. Vrijeme je da se sustavno i odgovorno pristupi ovom ključnom pitanju i osigura dostojanstvena skrb za najranjivije među nama.