Site icon She.hr

Clean girl estetika vs. Facelifting: trendovi koji oblikuju novo lice ljepote

Facelifting

U posljednjih nekoliko godina estetska medicina bilježi svojevrsni paradoks – clean girl estetiku i facelifting. Influencerice poput Hailey Bieber jedne su od onih koje su pokrenule trend clean girl estetike. Primarno, radi se o korištenju što manje šminke, koža se njeguje sa što više prirodnijim sastojcima te teži se glow efektu. S druge strane, vidimo porast agresivnih tretmana. Trenutno se najviše govori o faceliftingu zahvaljujući Kris Jenner koja je ‘preko noći’ osvanula s kožom lica žene u 20-im godinama, a u našim krajevima o Danijeli Dvornik.

Deep plane facelift

Popularnost faceliftinga raste zahvaljujući napretku tehnika, sve kraćem oporavku i dugotrajnim rezultatima. Posebno se ističe takozvani deep plane facelift, zahvat koji ne podiže samo površinski sloj kože nego dublje strukture lica. Zahvat daje izgled koji djeluje prirodnije i traje dulje nego kod klasičnih metoda. Estetski kirurzi naglašavaju da je upravo ova tehnika razlog zašto je facelifting sve češći izbor i mlađih osoba, u 30-im i 40-im godinama, koje žele preventivno usporiti starenje i dulje uživati u rezultatima.

Upravo je Kris Jenner nedavno prošla kroz deep plane facelifting kod renomiranog njujorškog kirurga Stevena Levinea. Cijena ovakvih zahvata u SAD-u kreće se od desetak pa sve do nekoliko stotina tisuća dolara, a Jenner je otvoreno priznala da koristi estetske korekcije kao način da zadrži mladolik izgled. Time je, kao i mnogo puta dosad, pridonijela normalizaciji razgovora o estetskoj kirurgiji u javnom prostoru.

Sličan slučaj dogodio se i u Hrvatskoj. Danijela Dvornik otvoreno je priznala da je za svoj 58. rođendan odlučila napraviti facelifting jer je, kako kaže, imala problem s podbratkom i vratom, a ne s borama. Javnost je burno reagirala. Dok su jedni bili oduševljeni transformacijom, drugi su istaknuli da više ne prepoznaju njeno lice. Sama Dvornik duhovito je prokomentirala kako je za zahvat izdvojila onoliko koliko ljudi daju za polog za stan, što je izazvalo dodatni val rasprava o cijeni i opravdanosti takvih intervencija.

Prema dostupnim podacima iz hrvatskih poliklinika, cijena faceliftinga kreće se između 10 i 20 tisuća eura, ovisno o dodatnim zahvatima.

TikTok, Instagram i celebrity kultura guraju facelifting u mainstream

Rastuću popularnost faceliftinga potiču i društvene mreže. TikTok i Instagram puni su snimki „prije i poslije“, a sve veći broj influencera i celebrityja otvoreno govori o svojim iskustvima. Tako se ruši stigma, a estetska kirurgija postaje društveno prihvatljivija i dostupnija. Stručnjaci ističu i da današnji tempo života, produžen životni vijek te stalna izloženost fotografijama i videu stvaraju pritisak da se izgleda „bezvremenski“.

Facelifting tako postaje svojevrsna suprotnost minimalističkim beauty trendovima. Dok clean girl estetika slavi prirodnost i suptilnost, facelifting daje vidljiv i instant „wow efekt“. U tom kontrastu zapravo se zrcali suvremeno shvaćanje ljepote: ona se danas kreće između naglašene autentičnosti i sofisticiranih, ali vrlo očitih intervencija.

Kako objašnjava dr. Marija Jaramaz, dr. med. na području estetske medicine, konstanta u svemu je jedan standard ljepote – prirodan izgled koji je maksimalno dotjeran i njegovan u svakoj dobi, od tinejdžerskih godina pa sve do zrele dobi.

To podrazumijeva zdravu, blistavu kožu bez izraženih bora i nesavršenosti poput proširenih pora i pigmentacija, lijepo njegovanu kosu i održavano, fit tijelo. Sve to danas prepoznajemo pod nazivnikom clean girl aesthetics. Međutim, u određenoj životnoj dobi, koja je individualna za svaku osobu, neinvazivni tretmani i aktivan lifestyle više nisu dovoljni da bi se održao taj svjež i besprijekoran izgled.

Upravo tada, najčešće u 50-im i 60-im godinama, pacijenti posežu za invazivnijim metodama poput faceliftinga i body tighteninga, kako bi i dalje zadržali taj „clean aesthetics look“. Stoga, zaključuje dr. Jaramaz, clean aesthetics i facelifting nisu rivali već saveznici: prva dolazi ranije, a druga kasnije u životima pacijenata, kao prirodan nastavak brige o izgledu.

Exit mobile version