Nagrade su za područje prirodnih znanosti i matematike primili Dubravka Matković-Čalogović, za polje kemija, te Kristian Vlahoviček za uspješan rad u bioinformatici, za područje medicinskih znanosti Goran Šimić za znanstveno dostignuće u istraživanju spinalne mišićne atrofije, a za filološke znanosti Aleksandar Stipčević za knjigu "Socijalna povijest knjige u Hrvata".
Za područje književnosti Božidar Violić nagrađen je za knjigu "Isprika", za likovne umjetnosti Doris Baričević za knjigu "Barokno kiparstvo sjeverne Hrvatske", za glazbenu umjetnost Ennio Stipčević za knjigu "Francesco Sponga-Usper", a za tehničke znanosti Andrej Korbar za knjigu "Podmorničarstvo – 100 godina".
Zahvalivši u ime nagrađenih, Aleksandar Stipčević je istaknuo da je posebna čast dobiti nagradu HAZU, kao najkompetentije ustanove za ocjenjivanje znanstvenih radova objavljenih u Hrvatskoj, osobito u vrijeme prevelikog broja različitih nagrada.
Predsjednik HAZU akademik Milan Moguš rekao je da je Akademijina godišnja nagrada utemeljena kao priznanje onima koji "šire horizonte znanstvene i umjetničke istine, promičući tako svoja dostignuća u domovini i izvan nje".
Otvarajući knjižnicu, koja će biti svima dostupna, akademik Moguš je podsjetio da je fond s više od 400 tisuća knjiga dosad bio smješten u glavnoj zgradi Akademije, a 1997. je obližnja zgrada Kemijskog instituta predana Akademiji, kada je i počelo njezino višegodišnje preuređenje. Napomenuo je da je, s obzirom da je zgrada buduće knjižnice proglašena spomenikom kulture, u tom procesu trebalo zadovoljiti i restauratorske zahtjeve.
Knjižnica je smještena na tri etaže, odnosno na oko 4500 četvornih metara, od podrumskih depoa i trezora za pohranu knjižnog fundusa, preko čitaonica, informatičkih učionica, klupskog prostora i Muzeja nobelovaca u prizemlju, do radnog prostora knjižnice, s upravom i prostorom za rad bibliotekara.
U Knjižnici je postavljena prigodna izložba fotografija "Knjižnica nekad i danas", a "Školska knjiga" je u prigodi 148. obljetnice darovala Akademiji 148 knjiga.
Dan Akademije slavi se u znak sjećanja na 29. travnja 1861., kad je mecena i biskup Josip Juraj Strossmayer u Hrvatskom saboru održao znameniti govor o potrebi da se u Zagrebu osnuje prva akademija znanosti i umjetnosti na slavenskom jugu.
(Hina)