Demencija je progresivna bolest, što znači da su prvi znakovi često blagi, ali se s vremenom postupno pogoršavaju. Iako svaka osoba bolest doživljava drugačije, liječnici najčešće govore o tri faze razvoja demencije.
Postoji više vrsta demencije i sve imaju zajedničku karakteristiku – s vremenom napreduju. U početku se najčešće javljaju poteškoće s pamćenjem, razmišljanjem, rješavanjem problema ili govorom, a kasnije se mogu pojaviti i promjene u raspoloženju, percepciji ili ponašanju, stoji na stranicama alzheimers.org.uk
Kako bolest napreduje, osoba postupno treba sve više pomoći u svakodnevnim aktivnostima, a u kasnijim fazama često je potrebna stalna podrška.
„Kod demencije simptomi u početku mogu biti vrlo suptilni pa ih obitelj ponekad pripisuje normalnom starenju. No riječ je o postupnom oštećenju moždanih funkcija koje s vremenom postaje sve izraženije“, objašnjava doc. prim. dr. sc. Sandra Morović, dr. med., specijalist neurologije iz Poliklinike Aviva.
Tri faze demencije
Demencija se najčešće opisuje kroz tri osnovne faze:
- rana faza
- srednja faza
- kasna faza
Ove faze ponekad se nazivaju i blaga, umjerena i teška demencija jer opisuju koliko simptomi utječu na svakodnevni život osobe.
Takva podjela može pomoći oboljelima i njihovim obiteljima da lakše razumiju kako se bolest razvija i kakve promjene mogu očekivati u budućnosti. Liječnicima također služi kao okvir za procjenu terapije i podrške koja je osobi potrebna.
„Treba imati na umu da faze demencije nisu strogo odvojene. Kod nekih ljudi promjene se događaju postupno i teško je jasno odrediti kada je jedna faza završila, a druga započela“, kaže doc. Sandra Morović.
Zašto faze nisu uvijek jasno prepoznatljive
Demencija ne napreduje uvijek istim redoslijedom niti jednakom brzinom. Kod nekih osoba određeni simptomi mogu se pojaviti ranije ili kasnije nego što je uobičajeno.
Također, pojedini simptomi mogu se privremeno smanjiti ili nestati, dok drugi – poput poteškoća s pamćenjem, govorom ili razmišljanjem – najčešće postupno postaju izraženiji.
Osoba u isto vrijeme može biti samostalna u nekim aktivnostima, dok joj je za druge potrebna pomoć.
„Važnije od toga u kojoj je fazi bolest jest razumjeti kako osoba u tom trenutku funkcionira i kakva joj je podrška potrebna. Individualni pristup ključan je za kvalitetu života oboljelih“, ističe doc. Sandra Morović.
Zašto demencija napreduje
Demencija nije jedna bolest, već skup poremećaja koji nastaju zbog različitih bolesti mozga, poput Alzheimerove bolesti, vaskularne demencije, demencije s Lewyjevim tjelešcima ili frontotemporalne demencije.
U ranim fazama zahvaćen je manji dio mozga pa su simptomi ograničeni na funkcije koje taj dio kontrolira. Zbog toga su početne promjene često blage.
S vremenom se oštećenja šire na druge dijelove mozga, zbog čega se pojavljuje sve više simptoma, a postojeći postaju izraženiji. U kasnijim fazama mogu biti zahvaćene gotovo sve moždane funkcije, uključujući pamćenje, razmišljanje, govor, emocije i ponašanje.
Koliko brzo demencija napreduje
Brzina napredovanja demencije razlikuje se od osobe do osobe. Na to mogu utjecati brojni čimbenici, uključujući:
- vrstu demencije
- dob osobe
- prisutnost drugih kroničnih bolesti poput dijabetesa ili srčanih bolesti
- opće zdravstveno stanje.
Kod nekih osoba potreba za pomoći javlja se relativno brzo nakon dijagnoze, dok drugi mogu zadržati samostalnost godinama.
Kako očuvati sposobnosti što dulje
Iako se demencija ne može izliječiti, određene navike mogu pomoći u očuvanju sposobnosti što je dulje moguće. Preporučuje se:
- održavati pozitivan stav
- prihvatiti podršku obitelji i stručnjaka
- voditi računa o kvalitetnom snu i prehrani
- biti fizički, mentalno i društveno aktivan
- uzimanje lijekova
„Važno je redovito kontrolirati rizične čimbenike i postojeće zdravstvene probleme te ne preskakati liječničke preglede, jer pravodobno praćenje i liječenje mogu značajno utjecati na očuvanje funkcije mozga i općeg zdravlja“, naglašava doc. Sandra Morović, dr. med.