Na Jesenskoj akademiji suplementacije u medicini (JASUM) 24. listopada 2026. predstavljeni su preliminarni rezultati Nacionalne ankete o suplementaciji (NAOS). To je prvo nacionalno istraživanje navika korištenja dodataka prehrani među odraslima u Hrvatskoj. Provodi ga Hrvatsko društvo za suplementaciju u medicini HLZ-a, a obuhvatilo je 4.546 odraslih ispitanika. Na pitanja o rezultatima odgovara dr. sc. Andrija Karačić, dr. med., koji ih je predstavio.
NAOS je anonimno anketno istraživanje s 22 pitanja. Ispitanici su anketu ispunjavali putem digitalnog obrasca, samostalno online ili tako što su im je liječnici uživo dali u KB Sveti Duh, KB Dubrava, KB Merkur, Specijalnoj bolnici Agram i Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac. Ispitanici su se uključivali i putem društvenih mreža i medija. Ispunjavanje traje pet do osam minuta, a istraživanje su odobrila etička povjerenstva.
Koje dodatke prehrani Hrvati najčešće uzimaju i kakve navike vidite?
Najčešće se uzimaju magnezij (59,6 % korisnika) i vitamin D (50,4 %). Slijede vitamin C (34,2 %), vitamini B skupine (31,9 %), probiotici (29,2 %) i omega-3 masne kiseline (28,3 %). Korisnik prosječno uzima četiri vrste proizvoda mjesečno, a 10,8 % korisnika uzima više od pet istodobno. Na dodatke prehrani korisnici u prosjeku troše oko 30 eura mjesečno.
Navike se jasno mijenjaju sa spolom i dobi. Mladi, osobito muškarci, uzimaju proteine i kreatin. Proteine uzima 34 % korisnika mlađih od 30 godina i samo 6 % starijih od 60, a kreatin 21 % mladih i 6 % starijih. Kod žena u tridesetima najviše se uzimaju folati i željezo. S godinama raste uporaba vitamina D, s 39 % na 60 %. Dodaci se dakle biraju prema životnoj fazi: mladi zbog treninga i izgleda, žene u tridesetima zbog trudnoće i manjka željeza, a stariji zbog zdravlja kostiju i imuniteta.
Iz ankete se izdvaja pet tipičnih profila. Najčešći je visokoobrazovana žena u četrdesetima iz velikog grada. Gotovo polovica takvih žena dodatke uzima redovito, a samo 5 % nikad. Najčešće uzimaju magnezij, vitamin D i omega-3, a češće od prosjeka željezo i kolagen. Mlađi visokoobrazovani muškarci u tridesetima uzimaju proteine, a kreatin dva i pol puta češće od prosjeka. Mlade žene češće od prosjeka uzimaju željezo, a žene u pedesetima iz manjih gradova pčelinje pripravke. Na drugom kraju je muškarac srednjih godina sa sela, najčešće iz Slavonije ili Bilogore. Više od polovice muškaraca s tim profilom dodatke uzima rijetko ili nikad, iako gotovo polovica ima kroničnu bolest, najčešće metaboličku. Navike dakle ne određuju samo spol i dob nego i obrazovanje i mjesto stanovanja.
Zašto je uporaba dodataka prehrani toliko porasla?
U anketi dodatke koristi 89,5 % ispitanika, a 41,4 % redovito. To je u skladu s europskim podacima: u istraživanju provedenom u 14 zemalja EU-a 88 % ispitanika navodi da je ikad uzimalo dodatke prehrani. Hrvatska se po tome ne razlikuje od ostatka Europe.
Kao razloge ispitanici najčešće navode opće zdravstvene učinke (42,7 %), energiju i umor (37,9 %) te imunitet (37,5 %). Energiju i umor navode češće nego Europljani (29 %), što govori o tome koliko je umor danas raširen problem. Najsnažniji pokazatelj redovitog uzimanja je tjelesna aktivnost: sportaši imaju gotovo četiri puta veće izglede za redovito uzimanje od neaktivnih osoba. Uporabu potiču i specifičan način prehrane, poput vegetarijanske ili keto prehrane, i kronična bolest.
Koliku ulogu u odluci o kupnji imaju društvene mreže i influenceri u odnosu na preporuku liječnika ili ljekarnika?
Stručnjaci su i dalje na prvom mjestu. Barem jednog zdravstvenog stručnjaka kao izvor informacija navodi 64 % korisnika, a 69,5 % pri izboru slijedi stručnu preporuku. Na društvene mreže oslanja se 19,4 % korisnika, a influencere izričito navodi samo 3,9 %.
Generacijska razlika je ipak velika. Na društvene mreže oslanja se 35 % korisnika mlađih od 30 godina i samo 7 % starijih od 60. Umjetnu inteligenciju kao izvor navodi 21 % mladih i 9 % starijih. Svako desetljeće života smanjuje izglede za oslanjanje na društvene mreže za trećinu. Istodobno se na stručnjake oslanja 61 % mladih i 71 % starijih od 60. Mladi se informiraju drukčije, pa ih struka mora dosegnuti kanalima koje koriste.
Koji su najveći rizici nekontroliranog uzimanja dodataka prehrani?
Anketa ne mjeri doze ni trajanje uzimanja, ali pokazuje nekoliko obrazaca na koje treba upozoriti. Čak 10,8 % korisnika uzima više od pet proizvoda istodobno, a što je proizvoda više, to je veća vjerojatnost da se isti sastojak ponavlja. Ti korisnici češće od ostalih kupuju preko interneta i u specijaliziranim trgovinama, a svaki peti navodi samoliječenje.
Više od polovice ispitanika (54,5 %) ima barem jednu kroničnu bolest, a upravo oni češće uzimaju dodatke. Izbor uglavnom prati bolest. Osobe s bolešću štitnjače tri puta češće uzimaju selen. Žene s PCOS-om ili endometriozom uzimaju inozitol, osobe s neplodnošću folate, a osobe s bolestima crijeva dvostruko češće uzimaju probiotike. Osobe s artritisom dvostruko češće uzimaju kurkumin. Vitamin D češće uzimaju osobe sa svim kroničnim bolestima. To pokazuje da pacijenti dodatke biraju ciljano, prema svojoj dijagnozi. Upravo zato je važno da njihov liječnik zna što uzimaju, jer mnogi od njih uzimaju i lijekove.
Koji se dodaci najčešće uzimaju bez stvarne potrebe, a kome su doista potrebni?
Samo 11,8 % korisnika dodatke uzima na temelju laboratorijskog nalaza. To ipak ne znači da ih većina uzima bez potrebe. Dvije trećine korisnika (64 %) informira se kod zdravstvenih stručnjaka, a 69,5 % proizvode bira prema stručnoj preporuci. Zato vjerujemo da je kod većine korisnika uporaba opravdana.
Posebno je zanimljiva skupina koja uzima mnogo proizvoda. Više od pet dodataka prehrani istodobno uzima 10,8 % korisnika. Ne razlikuju se od ostalih po dobi, obrazovanju ni primanjima, i jednako se često savjetuju sa stručnjacima. Najčešće su to sportaši, osobe sa specifičnim načinom prehrane i osobe s kroničnom bolešću. Češće posežu i za samoliječenjem, umjetnom inteligencijom i kupnjom preko interneta, a uz osnovne dodatke uzimaju i adaptogene, aminokiseline i antioksidanse.
Kažete da liječnici o dodacima prehrani ne znaju dovoljno. Kakve to posljedice ima za pacijente i kako to promijeniti?
Podaci pokazuju da pacijenti traže stručni savjet. Žene i osobe s kroničnom bolešću znatno češće se obraćaju zdravstvenim stručnjacima. Liječnika obiteljske medicine ipak navodi samo 17,5 % korisnika, dok su ljekarnici (31,3 %) te liječnici specijalisti i nutricionisti (41 %) mnogo češći izvor. Kad ne dobiju jasan odgovor, pacijenti informacije traže na internetu, na društvenim mrežama ili od umjetne inteligencije.
Zato su edukacija stručnjaka i dostupne, neovisne informacije najvažniji smjer djelovanja. Liječnici i ljekarnici imaju najveći utjecaj na izbor, pa moraju imati i znanje za savjetovanje.
Što bi građani trebali provjeriti prije nego što počnu uzimati neki dodatak prehrani?
Prije svega, postoji li stvarna potreba, idealno potvrđena nalazom. Zatim, uzimaju li lijekove i treba li o tome razgovarati s liječnikom ili ljekarnikom. Ispitanici su u tome oprezni: samo 6,3 % ima veliko povjerenje u informacije proizvođača, a gotovo polovica proizvode bira prema znanstvenoj dokazanosti. U Europi 72 % ispitanika vjeruje u sigurnost i kvalitetu dodataka, pa hrvatski korisnici djeluju skeptičnije. Taj je oprez dobar temelj, ali mora biti praćen pristupom pouzdanim informacijama.
Što očekujete od prvih hrvatskih smjernica za primjenu dodataka prehrani?
Hrvatsko društvo za suplementaciju u medicini HLZ-a izradit će prve hrvatske smjernice za primjenu dodataka prehrani. Rezultati NAOS-a bit će im važna podloga jer prvi put pokazuju kako odrasli u Hrvatskoj stvarno koriste dodatke prehrani. Smjernice bi liječnicima i ljekarnicima trebale olakšati savjetovanje, a građanima omogućiti informiraniju odluku.
Poziv građanima
Anketa je otvorena do 31. prosinca 2026. Svi punoljetni građani Hrvatske koji je još nisu ispunili pozvani su da to učine na poveznici https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdMcI466AqhFA0UtF_1sNzI5RPqjDXB7gtJYhHQLEtWHuF5pw/viewform ili skeniranjem QR koda. Anketa je anonimna i traje pet do osam minuta. Što više ljudi sudjeluje, to će slika o navikama u Hrvatskoj biti točnija.
Napomena: NAOS je online anketa na prigodnom uzorku u kojem su nadzastupljene žene, visokoobrazovani i stanovnici Zagreba, pa se udjeli ne mogu izravno primijeniti na cijelu populaciju Hrvatske.