Johann Strauss II napokon je dobio svoje mjesto među zvijezdama. U čast 200. obljetnice rođenja „kralja valcera” i obilježavanja 50 godina Europske svemirske agencije (ESA), svjetski poznati valcer Na lijepom plavom Dunavu odaslan je u duboki svemir 31. svibnja i to izravno prema letjelici Voyager 1, najudaljenijem objektu koji je čovječanstvo ikada poslalo u svemir.
Ova nesvakidašnja glazbena oda izvedena je u suradnji Bečke simfonije (Wiener Symphoniker) i ESA-e. Dok je orkestar izvodio valcer uživo pred publikom u Beču, Madridu i New Yorku, iz španjolskog postrojenja ESA-e u Cebrerosu, pomoću 35-metarskog tanjura, u svemir je lansirana prethodno snimljena verzija iz generalne probe kako bi se izbjegli tehnički problemi u prijenosu.
Signal valcera putovao je svemirom brzinom svjetlosti: do Mjeseca je stigao za 1,5 sekundu, Mars je prešao za 4,5 minute, Jupiter za 37 minuta, a do Neptuna je stigao za četiri sata. Nakon otprilike 23 sata, Na lijepom plavom Dunavu stigao je do svog cilja – letjelice Voyager 1, koja već gotovo 50 godina putuje svemirom.
Ovim događajem ispravlja se davna „kozmička pogreška“. Naime, kada su 1977. godine lansirani Voyager 1 i 2 s legendarnim Zlatnim pločama – fonografskim zapisima sa zvukovima i glazbom Zemlje – Straussova glazba bila je izostavljena. Unatoč tome što je Na lijepom plavom Dunavu već tada bio sinonim za svemir, posebice nakon što ga je Stanley Kubrick učinio besmrtnim u filmu 2001: Odiseja u svemiru, Strauss nije bio među odabranima.
„Glazba nas povezuje kroz vrijeme i prostor na jedinstven način“, rekao je Josef Aschbacher, glavni direktor ESA-e u izjavi za medije. „Ponosni smo što možemo dijeliti pozornicu s Johannom Straussom II i time otvoriti maštu budućim znanstvenicima i istraživačima svemira.“
Bečki turistički ured, koji je aktivno sudjelovao u promociji ove misije, istaknuo je da je ovo više od glazbenog spektakla – to je kulturni ispravak nepravde i oda univerzalnoj ljepoti glazbe.
Straussov valcer sada plovi tišinom svemira, kao simbol ljudske kreativnosti, nade i povezanosti. „Ovaj događaj pokazuje da naša tehnologija može prenositi ne samo znanstvene podatke, već i ljudsku umjetnost na goleme udaljenosti“, naglasio je Aschbacher. „Riječ je o snažnom trenutku koji podsjeća na to kako glazba, baš poput svemira, ima moć povezivanja cijelog čovječanstva.“ Jer tko zna – možda jednog dana, milijardama kilometara daleko, netko (ili nešto) zapleše u tročetvrtinskom ritmu Na lijepom plavom Dunavu.