Godišnju nagradu za književnost i umjetnost "August Šenoa" dobio je fra Bernardin Škunca za knjigu "Mirotvorac u Bolonji" u izdanju zagrebačke Alfe.
Taj je roman opsežna freska povijesnih zbivanja prve polovice 14. stoljeća u Bologni. Autor je zamislio roman kao kroniku koju piše franjevac Augustin 1326. – četiri godine nakon smrti sv. Franje, kazao je u obraloženju Matičin književni tajnik akademik Ante Stamać.
Nagradu za znanost "Oton Kučera" primio je akademik Radoslav Katičić za knjigu "Božanski boj", u nakladi skupine nakladnika iz Zagreba i Mošćeničke Drage.
Knjiga je skup deset Katičićevih rasprava o predkršćanskoj mitologiji u današnjim jezičnim i drugim tvorevinama. Katičić nas tom knjigom uvjerava kako se suvremena znanost ne može očitovati bez povijesnih tragova, koji se čitaju u duhovnosemiotičkoj karti našeg današnjeg svijeta, stoji u obrazloženju. Izdavači su Ibis grafika, Katedra Čakavskog sabora Općine Mošćeničke Drage te Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Nagradu za književnu i umjetničku kritiku "Antun Gustav Matoš" dobio je akademik Pavao Pavličić za "Malu tipologiju moderne hrvatske lirike" u izdanju Matice hrvatske.
U obrazloženju stoji da je Pavličić svojom novom književnoteorijskom knjigom na posve nov način prikazao suvremenu hrvatsku liriku te da je to znanstveni novitet, ali i neobično i lijepo književno štivo.
Matičine nagrade su, osim autora, dobili i izdavači nagrađenih djela.
Nagrađenima je čestitao predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, istaknuvši da se tim nagradama nagrađuje hrvatska bit djela i njihovo europsko duhovno ishodište.
Rekavši da kriteriji za dodjelu tih nagrada nisu podudarni s onima koje stvaraju moćni mediji u društvu, oštro se osvrnuo na ulogu medija u društvu. Ocijenio je da se mediji odnose prema tradiciji s omalovažavanjem, nerazumijevanjem, a tek ju ponekad prihvate.
(Hina)