"Kako imamo recesiju, rebalans državnog proračuna i moramo maksimalno paziti na svaku kunu, Ministarstvo znanosti je u razgovorima s Europskom komisijom (EK) došlo do varijante koja je dana na razmatranje Rektorskom zboru, a to je da Hrvatska iskoristi svoju mogućnost i uđe u Erasmus u tzv. kategoriji pripremne godine", izjavio je Fuchs na konferenciji za novinare održanoj nakon sjednice Rektorskog zbora.
"To bi značilo da je na raspolaganju hrvatskim sveučilištima oko 750.000 eura za mobilnost koja bi se generirala iz sredstava EK", to jest iz IPE, rekao je.
"Naša je procjena da bi to bilo dostatno za mobilnost zainteresiranih studenata iz Republike Hrvatske", napomenuo je, dodajući da bi, ako se odlučimo za tu varijantu, svi studenti u razmjeni imali status Erasmus studenata, za razliku od Republike Hrvatske, koja ne bi bila u kategoriji punopravnog člana, nego tzv. pridruženog člana, što je, kako je rekao, "stepenica do punopravnog članstva".
Komponenta koja bi u tome nedostajala jest ulazna mobilnost studenata jer se iz sredstava EK ne bi mogao pokrivati dolazak stranih studenata na naša sveučilišta. U tom bi se slučaju, po prijedlogu Ministarstva, taj dio troška plaćao iz državnog proračuna RH, rekao je.
U predloženoj varijanti izbjeglo bi se plaćanje 8,5 milijuna eura članarine za Erasmus, što se smatra racionalnim jer je, po procjenama, vjerojatna iskoristivost novca iz Erasmusa od 700.000 do 900.000 eura (korištenje stipendija Erasmusa unutar mobilnosti).
Unatoč tim prijedlozima, rektor zagrebačkoga Sveučilišta Aleksa Bjeliš misli kako se "mora ući u tu utakmicu" i postati punopravan član Erasmusa.
Naime, zagrebačko Sveučilište drži da je punopravno članstvo i sudjelovanje u svim programima Erasmusa potrebno za razvoj i internacionalizaciju hrvatskoga visokog obrazovanja, a svako daljnje odgađanje punopravnog ulaska u Program cjeloživotnog učenja (LLP), koji se odgađa još od 2005., imat će sve teže posljedice.
Tema sjednice Rektorskoga zbora bio je i studentski standard, to jest participacija studenata u smještaju i prehrani, što ne odgovara stvarnom stanju i proizvodi gubitke, napomenuo je Bjeliš i upozorio na manjak smještajnih kapaciteta i sve veći broj studenata.
(Hina)