Benchmarking se pojavljuje u pedesetim godinama i kontrolama kvalitete u japanskim kompanijama. Sam pojam je nastao u osamdesetim godinama u Americi, kada su velike američke firme počele prihvaćati teorije kvalitete. Motorola, Ford i Xerox su pioniri uvođenja ovog procesa u sustav kompanije.
Usporedite se s najboljima!
Benchmarking se kao metoda poboljšanja kvalitete proizvoda i usluga koristi prije svega zbog lako mjerljivih i točnih podataka. Jednostavna maksima usporediti se sa najboljim i time postati što je moguće bolji u vlastitim procesima, motivirala je firme u cijelom svijetu da se međusobno natječu na novi način – mogu se preuzimati proizvodni procesi ili neke druge komparativne prednosti (primjerice marketing ili nabava) i od kompanija koje nisu u konkurentskim odnosima, ili uopće ne proizvode slične proizvode. Obično se za uzor u „kopiranju“ uzima vodeći u svijetu, jer je najbolja referenca kvalitete u pojedinom segmentu.
Drugi izazov postaje očuvanje svojih prednosti, i na taj način zadržavanje vodeće pozicije u tom segmentu od kompanija koje ju pokušavaju kopirati.
Osnova benchmarkinga je volja za učenjem od drugih. Mora postojati želja za određivanjem svoga položaja unutar tržišta, usporedbe sa drugima, boljima od sebe i spremnost na promjene koje se u procesu nametnu kao put ka poboljšanju kvalitete.
Vrste Benchmarkinga
Postoji četiri podvrste benchmarkinga. Svaki od njih objašnjava različite fokuse, unutar kompanije, prema istim industrijama i onim koje se ne povezuju sa vlastitim djelovanjem. Usporedbe sa kompanijama koje proizvode jednako kvalitetne proizvode po jeftinijim cijenama zove se troškovni benchmarking, a nije naveden u podjeli dolje jer se segmenti troškovnog benchmarkinga mogu naći u svakom od navedenih.
- Generic (Opći)- generic benchmarking se proteže na sve industrije, i ima najopćenitije zaključke. Baš u toj općenitosti može ležati problem, jer na taj način nisu specificirane konkretne promjene, a i nejasne su poveznice između različitih industrijskih grana. Ipak, ovaj oblik može donijeti i puno dobroga u kompaniju, prije svega u činjenici da se zaposlenicima šire vidici proizvodnih procesa, i samim time otvaraju mogućnosti usvajanja onih koji se čine vrijednima usvajanja.
- Functional (Funkcionalan)- Functional benchmarking je usredotočen na popravljanje jednog segmenta poslovanja (primjerice troškova) i za uzor traži uspješne firme u svim vrstama industrija, ne samo bliskima svojoj.
- Competitive (Natjecateljski)- Competitive benchmarking se usredotočava na konkurentske kompanije, i njihove uspjehe. Pri prikupljanju podataka u natjecateljskom obliku, obično se koriste konzultantske usluge, zbog objektivnosti i boljeg razumijevanja razlika između konkurentskih kompanija
- Internal (Interni)- Internal benchmarking uspoređuje procese i prakse unutar same kompanije. Obraća se pozornost na postignute ciljeve pojedinih sektora. Prednost ovakvog benchmarkinga je lakoća prikupljanja podataka, dok se kao glavna negativna strana izdvaja mala mogućnost otkrivanja novih proizvodnih procesa, jer informacije kolaju poznatom sredinom, i nema novih ideja koje bi se slijedilo iz vana.