Najnovija istraživanja potvrdila su vezu između unosa šećera i depresije. Naime, šećer potiče određene metaboličke, upalne i neurobiološke procese povezane sa stanjem depresije.
Sigurno ste i sami primijetili: što više konzumirate šećer, to ste o njemu ovisniji. Zanimljivo je koliko zapravo za njim žudimo.
„Slatkiši imaju trenutačni učinak poboljšanja raspoloženja, no, paradoksalno, u većim količinama i dugoročno imaju loš učinak na raspoloženje, potiču loše osjećaje, upale i uzrokuju debljanje“, kaže dr. Stephen Ilardi, autor knjige „Lijek za depresiju“.
Dodani šećeri u procesuiranoj hrani nemaju nikakve nutritivne vrijednosti, a usto dolaze „u paketu“ sa štetnim sastojcima, što također pogoduje depresivnim stanjima.
Kako šećer pogoduje depresiji
Klinički psiholozi sa Sveučilišta u Kansasu otkrili su sljedeće depresogene učinke dodanog šećera:
1. Uzrokuje upalna stanja u cijelom organizmu
Upalni procesi općenito se smatraju mogućim fiziološkim okidačima za depresiju.Ti procesi usto dovode i do lošijeg sna i umora, što također rezultira lošim mentalnim stanjem osobe.
„Vrlo velik broj ljudi oboljelih od depresije imaju snažno razvijene sistemske upale“, kaže dr. Ilardi.
Hormoni koji su povezani s upalnim stanjima i procesima u organizmu doslovno tjeraju mozak u depresivno stanje. A mozak u kojem je prisutan upalni proces zapravo je depresivan mozak.
2. Dovodi do neravnoteže mikrobioma
Povećanim unosom šećera, remeti se i vaša crijevna mikroflora ili mikrobiom. Šećer zapravo hrani štetne bakterije u crijevima te dovodi do njihova širenja, što za posljedicu ima i depresiju.
Depresivna stanja snažno su vezana uz stanje crijevne mikroflore. Parazitski mikrobi, koji se hrane šećerom, stvaraju štetne kemikalije koje utječu na mozak tako da osoba zapada u stanje tjeskobe i depresije.
Osim toga, rafinirani šećer, kao i drugi prerađeni proizvodi, kradu iz organizma B-vitamine, koji su također zaduženi za dobro raspoloženje.
3. Uzrokuje nagli porast glukoze u krvi
Nakon pretjerane konzumacije šećera, naglo rastu razine glukoze u krvi. Mogući simptomi po kojima ćete to prepoznati su – umor, razdražljivost, vrtoglavica, nesanica, pretjerano znojenje (osobito noću), slaba koncentracija, pretjerana žeđ, zamagljen vid i depresija.
Rad vašeg mozga uvelike ovisi o normalnim razinama glukoze u krvi, stoga nije nikakvo čudo da upravo šećer dovodi do agresivnog ponašanja, tjeskobe i lošeg raspoloženja.
Povećan unos dodanih šećera s vremenom može dovesti i do inzulinske rezistencije, zbog čega se smanjuje i proizvodnja hormona koji služe kao pogonsko gorivo za dobar rad mozga i osjećaj zadovoljstva.
Savjeti dr. Kathleen DesMaisons za ravnotežu glukoze u krvi
Dr. Kathleen DesMaisons u svojem bestseleru „Potatoes Not Prozac“ („Krumpiri, a ne Prozac“) također ukazuje na snažnu vezu između šećera i lošeg mentalnog stanja i raspoloženja osobe.
Ovo su savjeti dr. DesMaisons koji će vam pomoći da izbalansirate razine glukoze u krvi i popravite raspoloženje:
- Nemojte preskakati doručak. Jedite 3 obroka dnevno.
- Vodite dnevnik o svojoj prehrani. Zapisujte što ste jeli i kako ste se nakon toga osjećali. Vrlo brzo i sami ćete otkriti vezu između hrane i raspoloženja.
- Konzumirajte smeđu hranu (cjelovite žitarice, grah, krumpir i korjenasto povrće), zelenu hranu (brokulu i drugo zeleno povrće), žutu hranu (bundevu i drugo žuto voće i povrće).
- Jedite hranu bogatu vlaknima.
- Povećajte razine hormona sreće serotonina tako što ćete jesti više proteina u sklopu obroka. Tri sata nakon zadnjeg obroka bogatog proteinima konzumirajte složene ugljikohidrate, primjerice zapečeni krumpir. Tako ćete potaknuti lučenje hormona triptofana u mozgu koji poboljšava san i raspoloženje.
- Povećajte razine svog beta-endorfina prakticirajući meditaciju, jogu, vježbanje, ples, molitvu…
- Eliminirajte bijeli šećer i bijelu procesuiranu hranu (bijelo brašno, bijeli kruh, bijela tjestenina itd).
- Umjesto bijelog šećera koristite zdrave prirodne zaslađivače.
Preuzeto s alternativazavas.com
