Kvržica nije jedini znak koji može upućivati na rak dojke, a bolest u početnim stadijima često ne uzrokuje nikakve simptome. Upravo zato važno je poznavati vlastito tijelo, obratiti pozornost na promjene i redovito odlaziti na preporučene preventivne preglede.
Listopad, mjesec posvećen podizanju svijesti o raku dojke, prilika je da se podsjetimo koliko je važno brinuti o zdravlju dojki. Iako većina promjena nije povezana sa zloćudnom bolešću, svaku novu ili neuobičajenu promjenu potrebno je provjeriti. Poznavanje vlastitih dojki može pomoći u ranom prepoznavanju, a samopregled je jednostavan način da obratimo pozornost na ono što je za naše tijelo uobičajeno.
Koji su prvi simptomi raka dojke?
Kvržica u dojci najpoznatiji je simptom raka dojke, ali nije jedini. Bolest se može očitovati promjenama na koži, bradavicama, obliku dojke ili području pazuha. Pritom je važno znati da rak dojke u početnim stadijima često ne boli, a ponekad se razvija i bez vidljivih ili opipljivih znakova.
Na liječnički pregled potrebno je javiti se ako primijetite novu kvržicu ili zadebljanje u dojci, promjenu njezine veličine ili oblika, neobjašnjivo oticanje, uvlačenje bradavice ili iscjedak koji se pojavljuje spontano, osobito ako je krvav. Pozornost treba obratiti i na crvenilo, osip koji ne prolazi, udubljenja na koži te promjene koje podsjećaju na narančinu koru.
Kvržica ili oteklina u pazuhu također može biti znak koji zahtijeva dodatnu obradu. Iako bol u dojkama najčešće nije povezana s rakom, trajnu bol, osobito ako je ograničena na jedno područje ili praćena drugim promjenama, ne treba zanemarivati.
Većina kvržica i drugih promjena na dojkama nije zloćudna. Ciste, fibroadenomi i hormonalne promjene česti su uzroci tegoba, no njihov se uzrok ne može pouzdano utvrditi bez pregleda.
Samopregled dojki: Zašto je važno poznavati vlastito tijelo?
Dojke se tijekom života neprestano mijenjaju. Njihov izgled, osjetljivost i struktura ovise o menstrualnom ciklusu, trudnoći, dojenju, menopauzi i brojnim drugim čimbenicima. Primjerice, neposredno prije menstruacije dojke mogu postati osjetljivije, napetije i kvrgavije, što je često posljedica hormonalnih promjena.
Upravo zato korisno je znati kako vaše dojke uobičajeno izgledaju i kakve su na dodir. Samopregled može pomoći u prepoznavanju novih promjena koje biste inače možda previdjeli.
Ipak, samopregled nije zamjena za mamografiju niti je dokazano da redoviti strukturirani samopregled sam po sebi smanjuje smrtnost od raka dojke. Njegova je svrha prvenstveno bolje upoznavanje vlastitog tijela i pravodobno prepoznavanje mogućih znakova upozorenja.
Kada je najbolje vrijeme za samopregled dojki?
Ako imate redovite menstruacije, dojke je najpraktičnije pregledavati nekoliko dana nakon završetka menstruacije, kada su obično manje osjetljive i napete. Žene koje nemaju menstruaciju ili su u menopauzi mogu odabrati isti dan svakog mjeseca kako bi lakše pratile eventualne promjene.
Nije nužno provoditi strogo određeni postupak niti pregled mora trajati petnaest minuta. Važnije je da povremeno obratite pozornost na izgled i strukturu dojki te da se javite liječniku ako primijetite nešto novo ili neuobičajeno.
Kako pravilno napraviti samopregled dojki?
Samopregled možete obaviti kod kuće, primjerice nakon tuširanja ili prije odlaska na spavanje. Potrebno je pregledati obje dojke, bradavice i područje pazuha.
1. Pogledajte dojke u ogledalu. Stanite uspravno s rukama opuštenima uz tijelo i promotrite izgled obje dojke. Obratite pozornost na promjene veličine, oblika, položaja bradavica i izgleda kože. Zatim podignite ruke iznad glave i ponovno pogledajte postoje li vidljive promjene.
2. Pregledajte dojke opipavanjem. Legnite na leđa i stavite desnu ruku iza glave. Jagodicama triju srednjih prstiju lijeve ruke nježno i sustavno opipajte desnu dojku. Koristite lagani, srednji i nešto čvršći pritisak kako biste osjetili različite slojeve tkiva. Pokretima obuhvatite cijelu dojku, od ključne kosti do područja ispod dojke te od prsne kosti prema pazuhu.
3. Obratite pozornost na područje pazuha. Nježno opipajte područje pazuha i provjerite osjećate li novu kvržicu, zadebljanje ili oteklinu. Isto ponovite na drugoj strani.
4. Pregledajte bradavice. Pogledajte jesu li se promijenile njihov oblik, položaj ili izgled kože. Posebno je važno prijaviti spontani iscjedak, osobito ako je krvav ili se pojavljuje samo na jednoj strani. Nije potrebno rutinski stiskati bradavice kako biste izazvali iscjedak.
5. Ponovite postupak na drugoj dojci. Zamijenite ruke i na jednak način pregledajte lijevu dojku. Ako vam je jednostavnije, dojke možete opipati i tijekom tuširanja.
Cilj samopregleda nije pronaći svaku neravninu u tkivu, nego prepoznati promjene koje se razlikuju od onoga što je za vas uobičajeno.
Koje promjene zahtijevaju odlazak liječniku?
Svaka nova kvržica, neobjašnjivo zadebljanje ili promjena koja ne prolazi razlog je za razgovor s liječnikom. To se odnosi i na žene mlađe od 30 godina, kod kojih su dobroćudne promjene češće, ali ih svejedno treba stručno procijeniti.
Posebnu pozornost zahtijevaju spontani krvavi iscjedak iz bradavice, novonastalo uvlačenje bradavice, trajne promjene na koži, crvenilo ili oticanje dojke te kvržice u pazuhu. Ako se dojka naglo zacrveni, otekne ili postane izrazito topla, potrebno je pravodobno potražiti liječničku pomoć jer uzrok može biti upala, ali i drugo stanje koje zahtijeva obradu.
Nije preporučljivo mjesecima čekati da promjena sama nestane ili pretpostaviti da je riječ isključivo o hormonalnim tegobama. Liječnik će nakon pregleda procijeniti postoji li potreba za ultrazvukom, mamografijom ili drugim pretragama.
Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke obuhvaćene su sve žene u RH u dobi od 49 do 70 godina starost. U okviru programa žene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine. Žene na kućnu adresu dobiju poziv za besplatni mamografski pregled.
Više na https://rakdojke.hr/.