Connect with us

Hi, what are you looking for?

She.hrShe.hr

Duh i tijelo

Koliki je utjecaj hrane na naše mentalno zdravlje ako male promjene postaju nove kvalitetne navike

Ako mislite da hrana ne utječe na mentalno zdravlje i mozak, razmislite ponovno.

Ako mislite da hrana ne utječe na mentalno zdravlje i mozak, razmislite ponovno. Dokazano je da sve što jedemo i pijemo direktno djeluje na naše raspoloženje, stoga je povezanost hrane i našeg mentalnog zdravlja snažna. Više o tome koju „hranu za mozak“ birati, kako biti umjeren te što dijete čine našem mentalnom zdravlju otkriva Tamara Dabić Kempf, psihologinja i edukatorica u Makronovi.

Ima li hrana i izbor namirnica koje konzumiramo utjecaj na naš mozak?

Svakako ima, kao i na cijeli naš organizam. Mozak je „samo“ jedan dio te savršeno povezane cjeline. Aktivan je 24/7 i potrebna mu je kvalitetna energija.  Ono što jedemo direktno utječe na strukturu i funkcioniranje mozga, a samim tim i naše stanje i raspoloženje. Svakako je važno i čime ga NE hranimo kako bismo izbjegli nepovoljan utjecaj, a tu prvenstveno mislim na procesiranu hranu i hranu koja je kemijski tretirana u fazi uzgoja i prerade.

Koja hrana povoljno utječe na naš mozak?

Tamara Dabić Kempf

Ukratko – raznolike, cjelovite ekološke namirnice, jer predstavljaju kvalitetne izvore makronutrijenata i mikronutrijenata u svojem izvornom i čistom obliku. Tako u cjelovitim žitaricama nalazimo kvalitetan izvor složenih ugljikohidrata koji su važni kao stabilan izvor energije potrebne mozgu te niza važnih vitamina i minerala posebno B skupine. Zatim mahunarke, koje sadrže biljne bjelančevine važne kao izvor aminokiselina iz kojih se uz pomoć vitamina i minerala sintetiziraju neurotransmiteri neophodni za mnoge naše funkcije.  Naš mozak voli i nezasićene masne kiseline koje su važne za izgradnju živaca i moždanog tkiva, a nalazimo ih u lanenom ulju i sjemenkama, orašidima, avokadu (uključujući i ulje avokada), cvjetači, brokuli, kupusu, tofuu, konopljinom i maslinovom ulju. Orašidi i sjemenke također su važan izvor i kvalitetnih masnoća, i bjelančevina,  nekih vitamina i minerala. Naposljetku, kao najzastupljeniji izvori vitamina i minerala tu je povrće i voće svih vrsta.

Uz dugo žvakanje, 35 do 40 puta pa i više, luče se enzimi koji već započinju proces probavljanja hrane i pripremaju ju za preostali proces „sortiranja“, koji odrađuju drugi naši organi. Dužim žvakanjem stimuliramo i koštano-mišićnu strukturu lubanje što povoljno utječe na naše mentalne funkcije.

Kako postići vještinu umjerenosti – kod konzumacije hrane, kod brige o količini te vrsti namirnica?

Kao i svaku drugu vještinu – ustrajnošću i usmjerenošću. No, u svakom slučaju kad biramo kvalitetne namirnice, koje su nutritivno bogate, iz kojih naš organizam dobiva potrebnu energiju imat ćemo potrebu za manjom količinom hrane. Što više konzumiramo prazne namirnice, a to su procesirani, rafinirani proizvodi imat ćemo potrebu za većim količinama hrane. Jer, tada dajemo organizmu nutritivno praznu hranu, on i dalje osjeća potrebu za nutrijentima i energijom, i kaže – daj mi još! Još jedna važna aktivnost povezana s prehranom je i – žvakanje – jer naša probava započinje u ustima. Uz dugo žvakanje, 35 do 40 puta pa i više, luče se enzimi koji već započinju proces probavljanja hrane i pripremaju ju za preostali proces „sortiranja“, koji odrađuju drugi naši organi. Dužim žvakanjem stimuliramo i koštano-mišićnu strukturu lubanje što povoljno utječe na naše mentalne funkcije.

Koji su vaši savjeti za zdrav pogled na prehranu? Kako istinski uživati u hrani bez osjećaja krivnje, prejedanja i sličnog?

Ovo je dosta kompleksna tema, no možemo reći da je stvar u uvođenju kvalitetnih primjena i uspostavljanju zdravih navika u prehrani. Najvažnija stvar koju možemo početi činiti je pratiti potrebe svojeg tijela, umjesto želje svojeg uma. Drugim riječima, prestati jesti automatski i mehanički već s više prisutnosti.

Možemo početi s pitanjima tipa:

  • Jedem li samo kad sam gladan/a ili i kad nisam?
  • Znam li uvijek što želim jesti ili uzmem prvo što mi se nađe pri ruci?
  • U kojem trenutku prestajem jesti? Jesam li se u stanju zaustaviti prije nego se prejedem?
  • Kuham li sam/a ili jedem samo ono što mi drugi kuhaju?
  • Tražim li hranu onda kada sam možda žedan/a?

Ovakva su pitanja početak zdravijeg odnosa s hranom, a kao i u svim drugim odnosima želimo i ovdje postići harmoniju i balans. U primjeni navika dobro je krenuti i dalje, uvoditi manje promjene koje će nas u konačnici dovesti do dugoročnijeg učinka. Te male promjene uz ustrajnu primjenu postaju nove kvalitetne navike.

Moramo spomenuti i utjecaj okoline i naše emotivne reakcije vezane uz komentare na prehranu, naš izgled i slično. Kako se nositi s time?

Još jedna kompleksna tema, no kao i prethodna vrlo je životna. Kad imamo iskustvo kako na nas djeluje kada se hranimo kvalitetno, što to čini za naš organizam, kakva nam je razina energije, otpornosti, zadovoljstva – onda nas komentari drugih ljudi na naše izbore ne bi trebali previše uznemiravati. Mi u toj situaciji imamo dokaz da naši izbori za nas djeluju, a to je ono što je bitno. Kad govorim o kvalitetnoj prehrani mislim na prehranu o kakvoj sam govorila u prethodnim odgovorima.

Za nekog drugog to će možda biti nešto drugo. Izbori u prehrani su zapravo vrlo osobna stvar kao što je izbor zanimanja, partnera i sl. Što se tiče komentara na izgled – na njih smo manje-više svi osjetljivi, no također, ako smo mi mirni u sebi s onim tko smo i što smo, onda nas i takvi komentari samo „okrznu“. Put do toga je put njegovanja slike o sebi kao vrijednog bića i vlastitog samopouzdanja, a dio toga je i potreba za promjenom i razvojem.

Dijete – jesu li one dobar izbor i koja je poveznica s našim mentalnim stanjem?

Pravo značenje riječi dijeta se odnosi na prilagodbu prehrane pojedincu kako bi se postigla ravnoteža u organizmu. No, u svakodnevici kad govorimo o dijeti, najčešće govorimo o nekom restriktivnom obliku prehrane koji je usmjeren ka postizanju određenog cilja – najčešće, regulaciji tjelesne težine. Osim u situacijama kad je dijeta određena određenim zdravstvenim razlozima uslijed kojih je npr. potrebno izbjegavati određene namirnice – restriktivan pristup nije baš najbolji izbor jer nas udaljava od cjelovitosti i raznolikosti u prehrani te sama restriktivnost može biti izazov u psihološkom smislu. Mnoge dijete ne daju trajne rezultate i imaju tzv. jo-jo efekt upravo jer idu iz pozicije restrikcije i isključivosti i mehaničkog pristupa.

Mislim da je bolje okrenuti pristup na način – cilj mi je da moja prehrana bude hranjiva, raznolika, nutritivno bogata, umjerena i sl., te ću kao posljedicu toga regulirati i svoju tjelesnu težinu.

Također, stroge dijete, mehanički primijenjene, uz deklariranje ovo smijem, a ovo ne smijem nas stalno drže u stanju žudnje za hranom što nikako nije dobra pozicija, čini nas prilično nervoznim, a nerijetko se pojavljuje i osjećaj krivnje ako „pokleknemo“. Sigurno nam nije želja i cilj da se tako osjećamo već da smo mirni i zadovoljni, a do toga će nas prije dovesti pristup s početka vezan uz tumačenje dijete kao pristupa prehrani. Svakoga dana donosimo odluke o tome što jesti i piti, a svaka ta odluka direktno utječe na naše fizičko i mentalno zdravlje. Stoga, birajmo pametno i zdravo, kupovinom u bio&bio trgovinama, koje u ponudi imaju više od 4000 prirodnih i certificiranih organskih proizvoda iz kategorije hrane i pića, dodataka prehrani i kozmetike, a nagrada će nam stići u obliku poboljšanog emocionalnog stanja te veće mentalne budnosti.

Više

Zdravstveni karton

Važno je napomenuti da Kegelove vježbe nisu korisne za sva stanja zdjeličnog dna, stoga je ključno da ih procijeni kvalificirana osoba.

Duh i tijelo

Priroda i u ovom slučaju može pružiti djelotvornu pomoć, a prednost biljnih preparata u odnosu na sintetske jest da oni ne stvaraju ovisnost i...

Budi fit

Kako bi olakšali bol koristite prirodne namirnice koje sigurno imate pri ruci jer lijekovi za opuštanje mogu stvoriti i ovisnost.

Zdravstveni karton

Najnovije smjernice Hrvatskog dermatovenerološkog društva definiraju atopijski dermatitis (AD) kao čestu, kroničnu upalnu bolest kože s ponavljajućim dermatitisom, izraženim svrbežom i značajnim utjecajem na...

Advertisement

Impressum


Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.