Komforne zone grade zidove prema životu

U dubini svakoga od nas leži težnja za ekspanzijom i što dubljim iskušavanjem života. Da bismo to mogli i ostvariti, iznimno je bitno da smo otvoreni konstantnim promjenama koje su sastavni dio života. Međutim, ono što uvelike ograničava ekspanziju i promjene su komforne zone unutar naše svakodnevice. Mnogi koji čitate ovaj tekst ćete vjerojatno riječ komfor automatski povezati s nečim što je ugodno ili s ugodom općenito. Međutim, komforna zona je nešto što je znatno drugačije od ugode.

Udobnost sigurnosti nije lako otpustiti

Bili mi toga svjesni ili ne, stvaranje i življenje kroz komforne zone je nešto što se događa samo od sebe. Komforna zona se može manifestirati u bilo kojem životnom segmentu. Najčešće u njima osjećamo sigurnost poznatog, ali ujedno ne vidimo da život može izgledati drugačije, često i puno ugodnije i ljepše nego što nam pružaju komforne zone. No, komforne zone ne moraju nužno biti ugodne. To može biti rutina u poslovnom segmentu u kojoj želimo nešto promijeniti, ali ne poduzimamo nikakve akcije zbog sigurnosti poznatog. Također, to može biti i neki odnos u kojem sve funkcionira rutinski, ali nema, da tako kažem, začina.

U praksi to može izgledati tako da možda radite posao koji volite i kojeg radite iznimno dobro, ali već kraći ili duži period ne povlačite nikakvu inicijativu da promijenite nešto unutar svog posla. U prijevodu, održavate nivo koji ste postigli u poslu i ne širite se dalje od toga. Ili se možda nalazite u dugogodišnjem odnosu ili braku u kojemu nema nekih očitih problema. Komunikacija je dobra, nema konflikta, seksualni život je aktivan i dobro funkcionirate zajedno.

Međutim, ako pogledate dublje ispod površine, možda ćete primijetiti da u tom odnosu više nema one iskre, nema onog žara i uzbuđenja. To ne mora biti zaljubljenost, već jednostavno rečeno uzimate u odnosu jedan drugog zdravo za gotovo i u toj relaciji više ne rastete. Odnos vam je postao navika koju (više) ne preispitujete zato što je postao izvor sigurnosti. A sigurnost rijetko tko može samo tako pustiti.

Osvještavanje “komfora”

Prepoznavanje komfornih zona ponekad je malo nezgodno iz razloga što smo naučeni ne preispitivati neke klasične modele funkcioniranja u svakodnevici. To se često manifestira tako da svjesno ili nesvjesno promišljamo na način „u dugoj sam vezi i normalno je da nakon toliko godina odnos splasne“ ili „ iako nisam zadovoljna s poslom kojeg radim, ipak imam posao“.

Osnovni problem kod komfornih zona je u tome što nam daju osjećaj sigurnosti. Iako bi osjećaj sigurnosti trebao biti u nama, ipak kad je sve poznato i utabano oko nas to postaje jako dobar mamac za koji će se naš um uloviti. Svaka komforna zona iskrivljuje istinu o tome što uistinu želimo te prikriva pravu sliku o onome u kakvoj životnoj strukturi se trenutno u životu nalazimo. Da bismo mogli prepoznati komforne zone, iznimno je bitno osluškivati sebe – kako se osjećamo unutar neke komforne zone i kako želimo da nam pojedino životno područje izgleda.

Komforne zone u nekom trenutku počnu stvarati i osjećaj ustajalosti i monotonije. Vrlo često takvo stanje unutar nekog životnog segmenta se prelijeva i na ostale životne segmente, iako nam se možda na prvi pogled tako ne čini. Razlog je vrlo jednostavan – svi životni segmenti su isprepleteni i povezani te ukoliko je jedan od njih nefunkcionalan, ta nefunkcionalnost poput virusa ograničava i širi se i na ostale životne segmente.

Mijenjanje i izlazak iz komfornih zona

Izlazak iz komfornih zona znači napraviti određene promjene. Činjenica je da mnogi ne vole promjene iako su promjene sastavni dio života. Izlazak iz komforne zone ne znači uvijek da ćete npr. morati promijeniti posao ili izaći iz odnosa u kojemu se nalazite. Ponekad je potrebno neke elemente u tim životnim segmentima samo modificirati.

Prvi korak promjene komfornih zona je osvještavanje. To znači da si iskreno pogledamo u oči i priznamo s čime smo zadovoljni, a s čime nismo unutar nekog životnog područja. Nakon toga je važno da definiramo kako želimo da izgleda određeni životni segment. Taj korak predstavlja smjernicu što konkretno trebamo napraviti u svakodnevici da dođe do promjene. Kod provođenja izmjena unutar nekog životnog segmenta, bitno je ići korak po korak i poduzimati one akcije za koje smo u datom trenutku spremni. Bez obzira o kojoj komfornoj zoni se radi, tj. s kojim segmentom je povezana, uvijek bi bilo dobro dati maksimum od sebe u korigiranju područja u kojem se ona manifestira. Tek nakon toga ukoliko ne dođe do željenog rezultata bi bilo poželjno razmisliti o potpunom napuštanju postojeće strukture, bez obzira da li se radi o poslu, odnosu ili bilo kojem drugom životnom području.

[box style=”0″]

Darija Adžaga je stručnjakinja za razvoj ljudskih potencijala i osobni razvoj. Diplomirani je sociolog i certificirani life coach četverogodišnje In Optimum Coaching Akademije. Educirana je kroz dugogodišnje pohađanje brojnih tečajeva i seminara iz područja osobnog razvoja, emotivnog i ciljnog managementa, međuljudskih relacija, komunikologije i coachinga. Kroz edukaciju ovladala je nizom modernih metoda, tehnika i procesa osobnog razvoja koje koristi u praksi i u svom programu.

Autorica je i predavačica LifeSHIFT programa (www.lifeshiftprogram.com), koji se bavi razvojem osobnih potencijala na sistematiziran, jednostavan i učinkovit način. U Zagrebu redovito održava seminare i radionice. Uz radionice i predavanja, bavi se i individualnim radom kroz metodologiju LifeSHIFT coachinga.

U svojim istraživanjima i radu najviše se fokusirala na razvoj i reprogramiranje strukture uma kroz cjeloviti pristup koji obuhvaća osvještavanje i mijenjanje životne strukture (misaone forme, vjerovanja, emocije, sve vrste odnosa, nepoželjna i ograničavajuća iskustva i životni segmenti te ostali mehanizmi uma) kroz metode i tehnike osobnog razvoja koje u konačnici dovode do razvoja svjesnosti i autentičnosti. Na tim područjima priprema i stvara daljnje projekte.

[/box]