Još kao student agronomije, mladi inovator Tvrtko Matijević osmislio je tehnologiju sakupljanja pčelinjeg otrova kakva u svijetu još nije postojala. Samom inovacijom uspješno je proizveden najkvalitetniji pčelinji otrov na svijetu, a u našoj redakciji smo ga imali čast isprobati u proizvodima BeeVenom touch.
Prenosimo u cijelosti intervju s Profitiraj.hr.
Zašto baš bavljenje pčelarstvom i kako su tekli prvi koraci u pčelarenju?
Iako sam rođen u Zagrebu, oduvijek sam imao poduzetnički duh te je moje razmišljanje bilo da ću se baviti poljoprivredom. Razlog je jednostavan: ljudi će uvijek morati jesti te ću tako plasirati svoje proizvode.
Na prvoj godini fakulteta imao sam priliku kod prijatelja u Virovitici prvi put stupiti u kontakt s pčelama, odnosno, selili smo pčele s paše bagrema na pašu lipe. Taj prvi dodir s pčelam, a gdje sam zadobio 46 uboda, mi je usadio neko poštovanje prema tim živim bićima te je tako započeo moj put u pčelarstvo s tri košnice, koji traje još dan danas – uz 150 košnica.
S kojim problemima se susreću hrvatski pčelari?
Trenutno, kao i svugdje u svijetu, a tako i u Hrvatskoj – imamo problem s klimatskim promjenama te nam izostaju medonosne paše protekle 4 godine što zbog suše, mraza, kiše i niskih temperatura. Uz sve to veliki problem nam je uvoz meda upitne kvalitete.
Ranjivost populacija pčela dokumentirana je širom svijeta kroz gubitke pčelinjih zajednica te su slični pokazatelji utvrđeni za populaciju pčela na području Republike Hrvatske. Što je potrebno napraviti da bi se zaštitile?
Prije svega potrebna je edukacija ljudi o samoj dobrobiti pčela za svjetsku proizvodnju hrane. Uz to je potrebna edukacija poljoprivrednika – kada se smiju koristiti određena zaštitna sredstva (koje doba dana, karenca sredstava, u kojoj fazi je dozvoljena primjena određenih zaštitnih sredstava).
Druga najbitnija stavka u procesu zaštite domaće pasmine pčela je sadnja medonosnog bilja, što danas u potpunosti izostaje. Vidimo da se masovno sijeku šume kestena, bagrema i lipe, što su jedne od glavnih paša u kontinentalnoj Hrvatskoj, dok pošumljavanje istim kulturama izostaje u potpunosti.
Uz sve to bitna stavka je i poticanje Hrvatske proizvodnje, odnosno, kupnje meda od samih pčelara, a ne u trgovačkim lancima koji su prepunjeni medom sumnjive kvalitete te je vidljivo na samoj etiketi da je taj med stigao iz Kine i trećih zemalja.
U posljednjih par godina zamjetan je pad broja proizvođača. Je li pčelarstvo profitabilan posao? Odnosno, može li to biti?
Prvi razlog pada broja proizvođača su jako loše vremenske neprilike koje nas pogađaju od 2018. godine. Samim time pada i profitabilnost bavljenja pčelarstvom, što znači da se trebamo okrenuti i drugim vrstama proizvoda od samih pčela. Moramo znati da uz med imamo i ostale proizvode od pčela, koji su dokazano znanstveno jako korisni za imunitet i samo zdravlje ljudi (matična mliječ, propolis, pelud, pčelinji otrov.)
Uz povezivanje cjelokupne proizvodnje, odnosno, proizvodnje svih pčelinjih proizvoda, pčelarstvo u Hrvatskoj može biti profitabilno, to jest, isplativo, što znači da nam se proizvodnja ne smije bazirati samo na medu, nego i na ostalim pčelinjim proizvodima.
Pročitali smo negdje da Vam je trebalo 2 godine istraživanja da biste došli do rješenja, odnosno inovacije. Po čemu ste specifični?
Kako sam dobio priliku surađivati s Rusima te sam trebao zadovoljiti njihove kriterije za pčelinjim otrovom, počeo sam rad na vlastitoj tehnologiji za sakupljanje pčelinjeg otrova. Kao student u to vrijeme financijski sam se jako zadužio i molio se Bogu da uspijem u vlastitom naumu.
S obzirom na to da sam u tom trenutku bio upoznat sa svim tehnologijama u svijetu koje se baziraju na sakupljanju pčelinjeg otrova, odlučio sam probati nešto novo jer su te tehnologije davale jako slabe rezultate. Sakupljala se jako mala količina pčelinjeg otrova po košnici od 0,05-0,1 gram za sat vremena te je taj otrov sadržavao od 40-50 % melitina (protein koji je zadužen za sve blagodati pčelinjeg otrova).
S takvom tehnologijom rentabilnost procesa sakupljanja otrova bila bi skoro pa nikakva.
Nakon dvije godine istraživanja primjena raznih tehnologija došli smo do savršenog načina sakupljanja otrova ispod kupola na vrhu košnice, gdje smo uspjeli sakupiti puno veću količinu pčelinjeg otrova nego i jedna nacija prije nas. Uspješno smo sakupili 0,3-0,5 grama otrova po košnici za 25 minuta te je taj pčelinji otrov imao 70% melitina. Pokazao se kao najkvalitetniji pčelinji otrov proizveden u svijetu – što su nam potvrdili i s nastavnog zavoda Andrija Štampar.
Trenutno se možemo pohvaliti kako je naša tehnologija sakupljanja daleko naprednija od američke i kineske tehnologije te je sama kvaliteta otrova veća za 30%. Kako smo tako kvalitetnu sirovinu izvozili dugi niz godina, odlučili smo u suradnji s ruskim i hrvatskim znanstvenicima napraviti brand BEE VENOM touch, kreme na bazi pčelinjeg otrova koje će sadržavati otrov sa 70% melitina te će biti jedine takve u svijetu. Samim time, s tim postotkom melitina, naše kreme su učinkovitije 30-40% nego ijedna druga krema u svijetu s pčelinjim otrovom.
Osim kozmetike, s početka naše priče, gdje se još može koristiti pčelinji otrov? Što kažu novija istraživanja o benefitima pčelinjeg otrova?
Istraživanja na bazi pčelinjeg otrova ima jako puno; od toga kako je ubio stanice raka do virisa HIV-a… Jedno od posljednjih u svijetu najzanimljivijih istraživanja je ubijanje najagresivnije stanice raka dojke za 60 minuta. To je postala medijska senzacije te su je svi mediji u svijetu prenijeli, pa tako i naši domaći.
Nevjerojatno u cijeloj priči je što je profesorica Nada Oršolić još prije 15 godina ubila tumorske stanice na miševima i štakorima na PMF-u, ali o tome se nitko nikada nije oglasio jer priča nije bila medijski popraćena. Cijeli rad možete naći na internetu od prof. Nade Oršolić.
Uz to, uspješno smo s profesorom Markom Vincekovićem s Agronomskog fakulteta napravili razna istraživanja na djelotvornost pčelinjeg otrova, gdje smo uspješno ubili bakterije (E. Coli, salmonelu, streptokok), dok smo kod utjecaja na štetne kukce uspješno ubili crve, krumpirovu zlaticu, lisne uši.
Dobili smo i rektorovu nagradu za ekološki prihvatljiv način suzbijanja kukaca s našim pčelinjim otrovom.
Kako prepoznati pravi med?
Danas su patvorine napravile veliki pomak u svijetu pčelarstva te ih je jako teško prepoznati od pravog meda.
Jedan od najboljih načina prepoznavanja pravog meda je kada Vam med doma kristalizira – pravi med će se uvijek kristalizirati. Druga bitna stavka kod prepoznavanja pravog meda je da se med kupuje direktno od pčelara.
