Krpelji su sitni nametnici koji za svoj razvoj trebaju krvni obrok. Povremeno sišu krv na životinjama i ljudima, pri čemu mogu prenijeti uzročnike zaraznih bolesti. Iako samo mali broj krpelja nosi zarazne patogene, boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povećava rizik od njihovog kontakta. Najčešće ih nalazimo na listovima i granama niskog grmlja, u šikarama i prizemnim slojevima šuma.
Sezona njihove najveće aktivnosti je u proljeće i rano ljeto, no mogu biti prisutni i u ranu jesen. U kontinentalnoj Hrvatskoj najčešći je šumski krpelj (Ixodes ricinus), dok je u priobalju rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus), prenositelj mediteranske pjegave groznice.
Mjere zaštite od krpelja
- Pobrinite se da imate prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
- Izbjegavajte odjeću tamnih boja na kojoj se krpelj teže uočava. Izbjegavajte i materijale poput vune, flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
- Hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
- Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite upute o proizvodu!).
- Nakon povratka iz prirode pregledajte se. Provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja, kako biste ga što prije odstranili. Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (i nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz.
- Pri povratku iz prirode presvucite odjeću. Pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe da bi se mogli pregledati i neuočljivi dijelovi tijela).
- Posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).
- Kod djece će se krpelji često naći na glavi zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli. Lakše “pokupi” krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.
- Tuširajte se po povratku iz prirode.
- Ako uočite krpelja, što prije ga uklonite s kože.
Preporučene mjere u slučaju uboda krpelja, kad se već pričvrstio za kožu
- Ako ste uočili krpelja u koži, važno je da ga što prije uklonite. Rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.
- Odmah ga izvadite pincetom (prije toga operite ruke, a pincetu prebrišite antiseptikom), zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu. Laganim ga povlačenjem izvucite iz kože.
- Nemojte krpelja ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.) niti “paliti” plamenom. Ne povlačite ga naglo, ne stišćite niti gnječite. Time uzrokuje grčenje krpelja i pojačano izlučivanje veće količine sekreta, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo pa se tako i lakše prenese zaraza.
Bolesti koje prenose krpelji
U Hrvatskoj se od bolesti koje prenose krpelji najčešće pojavljuju Lajmska bolest (Lyme borelioza ili erythema migrans) i krpeljni meningoencefalitis.
U roku od 2 do 30 dana nakon ugriza krpelja se na mjestu ugriza pojavljuje crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika. Ono se polako širi, doseže promjer najčešće veći od 5 cm i dugo je prisutno (i do nekoliko tjedana), a u sredini postupno blijedi stvarajući karakterističan oblik. U slučaju pojave takvih karakterističnih promjena na koži nakon uboda krpelja, važno je javiti se svom odabranom liječniku.