Svjetska federacija za mentalno zdravlje utemeljila je 1992. godine ovaj datum kao Dan mentalnog zdravlja i od tada se 10. listopada diljem svijeta obilježava nastojeći povećati važnost promicanja i ulaganja u mentalno zdravlje, dakle punih 25 godina. Obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja podrazumijeva poticanje rasprave o preventivnim akcijama i programima, kao i otvaranje pitanja koliko investiramo i bavimo se prevencijom, pravodobnim liječenjem mentalnih poremećaja i problemima ovisnosti. Tema ovogodišnjeg obilježavanja jest Mentalno zdravlje na radnom mjestu.
Radno mjesto i posao koji obavljamo čine velik dio našeg života, na radnom mjestu provodimo više sati nego li s članovima vlastite obitelji. Rad i okolnosti na radnom mjestu bitno utječu na naše zdravlje, ne samo fizičko nego i psihičko. Kada je u pitanju zdravlje zaposlenika često se zaboravlja na mentalno zdravlje. Rad u nepovoljnim uvjetima, stres, mobbing…bitno pridonose emocionalnom stresu, a ako je on dugotrajan može doći do pojave mentalnih poremećaja. Negativno radno okruženje može dovesti do tjelesnih i duševnih problema, štetne uporabe psihoaktivnih tvari i/ili alkohola, odsutnosti i gubitka produktivnosti. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije ističu depresiju kao jednu od vodećih uzroka bolesti i invaliditeta u svijetu koja sa sobom često nosi manjak produktivnosti pa i nemoći za rad. Depresija i anksiozni poremećaji su uobičajeni mentalni poremećaji koji negativno utječu na našu sposobnost rada i produktivnosti. Globalno, više od 300 milijuna ljudi pati od depresije, vodećeg uzroka invalidnosti dok više od 260 milijuna ljudi živi s anksioznim poremećajima. Mnogi od tih ljudi, na žalost, žive s oboje. Istovremeno prisustvo više stresora na poslu te dugotrajna izloženost istima dovesti će do sindroma izgaranja na poslu – tzv. burnouta, koji može biti udružen s pojavom simptoma anksioznosti i depresije kod radnika i drugima, kao što su razdražljivost, poremećaji spavanja, razna rizična ponašanja, učestale infekcije vezane uz pad imuniteta i slično.
Ono na što se ove godine želi staviti u fokus jest:
- uvažavanje zaposlenika i radnika;
- stvaranje poticajnog radnog okruženja;
- identificiranje ranih znakova izgaranja/burnouta;
- stvaranje organizacijske kulture koja odražava vrijednosti sustava i uvjerenja;
- kontrola stresa;
- izgradnja svijesti i smanjenje stigme;
- pružanje podrške zaposlenicima kojima je to potrebno.
Mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalnog poremećaja, već je ono stanje blagostanja u kojem svaka osoba ostvaruje svoj potencijal, nosi se sa svakodnevnim stresom života, kako bi produktivno mogla raditi i mogla doprinositi svojoj zajednici.
Još je dalek put pred nama da počnemo shvaćati mentalno zdravlje kao fizičko zdravlje te je važno naglasiti ono što često zaboravljamo – „Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja“.
Pripremile: dr.sc. Marija Kušan Jukić, spec. psihijatar i Lea Maričić, mag.psih., Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti