Svake godine, čim krene sezona alergija, razgovori se vrte oko istih krivaca: peludi, promjenjivog vremena, blagih zima ili klimatskih promjena. No, novo istraživanje otvara jedno novo pitanje što ako pelud nije jedini problem?
Znanstvenici već godinama pronalaze mikroplastiku gotovo posvuda – u oceanima, tlu, pitkoj vodi, krvi, plućima, pa čak i mozgu. Sama činjenica da je prisutna više nije iznenađenje. Ono što sada zanima istraživače jest kako te sitne čestice utječu na naše tijelo.
Novo istraživanje objavljeno u stručnom časopisu Toxicology and Applied Pharmacology pokazalo je da mikroplastika može mijenjati način na koji imunološki sustav reagira na alergene. Konkretno, riječ je o PET mikroplastici vrsti plastike koja se najčešće oslobađa iz plastičnih boca, ambalaže za hranu, tepiha i sintetičke odjeće.
Što se događa kada se spoje mikroplastika i pelud?
U istraživanju su znanstvenici izložili miševe sitnim PET česticama dovoljno malima da dospiju duboko u pluća. Dio njih bio je izložen samo mikroplastici, dok je druga skupina istovremeno bila izložena i peludi ambrozije, jednom od najčešćih sezonskih alergena.
Rezultati su pokazali nešto važno: mikroplastične čestice ostale su prisutne u plućnom tkivu najmanje 14 dana nakon izlaganja. Nisu samo „prošle kroz organizam“, već su se zadržale dovoljno dugo da utječu na imunološke procese.
Istraživači su otkrili i da se te čestice nakupljaju u makrofagima, stanicama koje imaju ključnu ulogu u uklanjanju stranih čestica iz pluća.
Mikroplastika sama po sebi izaziva upalu
Posebno zabrinjava činjenica da mikroplastika nije trebala prisutnost peludi kako bi izazvala reakciju. Sama je bila dovoljna da potakne upalne procese u dišnim putevima i privuče imunološke stanice u pluća.
Kada se uz nju dodala pelud ambrozije, reakcija je bila još intenzivnija.
To ne znači da mikroplastika uzrokuje alergije, ali sugerira da može pojačati alergijske i upalne reakcije kod osoba koje su već osjetljive.
Gdje se najčešće susrećemo s mikroplastikom?
PET mikroplastika najčešće dolazi iz svakodnevnih izvora poput:
- sintetičke odjeće
- tepiha i tapeciranog namještaja
- ambalaže za hranu
- plastičnih boca
- kućne prašine
Znanstvenici ističu da je udisanje jedan od glavnih načina na koji mikroplastika ulazi u tijelo.
Potpuno izbjegavanje nije realno, ali postoje načini kako smanjiti izloženost.
Kako smanjiti izloženost mikroplastici?
Stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih koraka:
- redovito provjetravajte dom, posebno tijekom kuhanja i čišćenja
- koristite pročistač zraka s HEPA filtrom, osobito ako imate alergije
- perite sintetičku odjeću na nježnijim programima kako biste smanjili otpuštanje vlakana
- birajte prirodne materijale za odjeću, posteljinu i namještaj kad god je moguće
- izbjegavajte zagrijavanje hrane u plastičnim posudama
- smanjite korištenje jednokratne plastike
Osim toga, važno je raditi na općoj otpornosti organizma. Redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san, prehrana bogata vlaknima i dobra metabolička ravnoteža mogu pomoći tijelu da bolje regulira upalne procese.
Što ovo znači za nas?
Iako je istraživanje provedeno na miševima i potrebna su dodatna ispitivanja na ljudima, rezultati se uklapaju u sve veći broj dokaza da mikroplastika nije samo pasivni „uljez“ u tijelu.
Moguće je da aktivno sudjeluje u tome kako naš imunološki sustav reagira na svakodnevne podražaje, uključujući i one koji nas muče svako proljeće i ljeto.
I možda je upravo zato sezona alergija posljednjih godina sve teža nego što je pamtimo.