"MUP zaboravlja da su ljudi koji su bili državljani SRH preko noći izbrisani", izjavio je Tanković, izvijestivši kako raspolaže informacijama da je riječ o desecima tisuća ljudi, dio kojih, kaže, najavljuje i tužbe protiv Hrvatske.
Naglasio je kako se uglavnom radi o ljudima koji su rođeni u BiH, da među njima ima Bošnjaka i Hrvata i Srba, te da su oni prije raspada SFRJ uz važeće dokumente živjeli i bili trajno zaposleni u Hrvatskoj.
No, dodao je, na početku agresije na Hrvatsku i potom na BiH izbjegli su u inozemstvo, ali povratkom u Hrvatsku nisu mogli dobiti državljanstvo, već im, upozorava, državne službe poručuju da svoja pitanja mogu rješavati isključivo kao stranci. "Zato ne mogu podržati zakon koji o toj kategoriji ljudi ne govori ništa i ne priznaje povijesnu pogrešku prema njima", kazao je Tanković.
Državni tajnik u MUP-u Žarko Katić odbacio je njegove prozivke. "Ovako reći da ima na desetke tisuća osoba koje su izbrisane jednostavno ne stoji", poručio je Tankoviću, napominjući da o važeći (Zakon o strancima) i bivši propisi (Zakon o kretanju i boravku stranaca) takve osobe ne smatra strancima.
Napomenuo je da je bilo slučajeva da su ljudi koji žive uz granicu s BiH živjeli u jednoj, a radili u drugoj državi, ali i istaknuo da su svi oni koji su se javili policiji dobili stalni boravak u Hrvatskoj. Katić je istaknuo i da svi oni koji su se vodili kao izbjeglice mogu dobiti privremeni, a potom i stalni boravak u Hrvatskoj.
Predloženim izmjenama Zakona o strancima, među inim se, propisuje da prijevoznici koje policija uhvati u prijevozu ilegalnih migranata ima obvezu o svom trošku ih vratiti u zemlju podrijetla.
Zahtjev za privremenim boravkom u Hrvatskoj podnosio bi se u inozemstvu, i hrvatskim diplomatskim predstavništvima, uz iznimku stranaca koji su u braku s hrvatskim državljanima te onih koji u Hrvatskoj rade na znanstvenim projektima.
Da bi se dobio trajni boravak u Hrvatskoj, osim poznavanja hrvatskog jezika i pisma, bilo bi nužno imati minimum znanja o hrvatskoj kulturi i društvenom uređenju, dok bi nadležna policijska postaja o zahtjevima za radnu dozvolu i privremeni boravak odlučivala istodobno. Suglasnost na dobivanje poslovne dozvole izdavale bi županijske gospodarske komore, a ne, kao sada, županijski uredi državne uprave.
(Hina)