Ona ima isti oblik kao uobičajena riža koja raste na prostranim kineskim poljima, bojom i mirisom ogovara svim prehrambenim standardima, a jedino što je razlikuje jest ljudski gen usađen u samu srž zrna. Pitamo se zna li Obama sve mane ovog projekta, koji sada raste na 3200 hektara obradivih površina u blizini Junction Cityja u Kanzasu i sije strah među udrugama potrošača i znanstvenicima, koji su upoznati s punim značenjem genetski modificirane hrane.
Naime, u ovo malo bijelo zrno usađeni su proteini koji se inače nalaze u majčinom mlijeku i salviji, a inače pomažu u borbi protiv bakterija. ‘Na ovaj ćemo način olakšati život djeci s dijureom, naglašavaja predsjednik kalifornijske kompanije Ventria Bioscience, Scott E. Deeter.
Originalno je ova bio tehnološka kompanija planirala GMO rižu zasaditi na području savezne države Missouri no poljoprivredne i pivske kompanije poput Anheuser-Busch su se usprotivile najavljujući bojkot sadnje i otkupa riže iz cijele države, u slučaju da se Missouri zatruje s nekontroliranim i neispitivanim GMO sjemenjem za koje se uopće niti ne zna kako djeluje na ljude i životinje u slučaju konzumacije.
Upravo zbog toga mnoge su udruge potrošača zabrinute da bi dotičan proizvod mogao donijeti više zla nego dobra. Naime, genetski modificirane biljke imaju povijest koja i nije toliko bajna. Uzgajanje takve riže na otvorenim poljima znači da će prirodni oprašivači (vjetar i kukci) prenijeli polen GMO biljaka na prirodne usjeve i kontaminirati druge biljke.
‘Kako se radi o proizvodu kojeg ne bi svi htjeli koristiti na dnevnom menuu, uzgajanje biljke izvan laboratorija nije mudar potez’, pojašnjava Jane Rissler iz Union of Concerned Scientists.
Kontaminacija prirodnih i organskih polja s GMO sjemenjem predstavlja ozbiljan problem, na koji su samo neke zemlje imale dovoljno prisebnosti reagirati. Tako su Francuska ili Mađarska, gdje je zabranjeno sijati GMO proizvode, naredile spaljivanje svih polja za koja se sumnjalo da su kontaminirana.
I dok Ventria Bioscience rižu s ljudskim genima pokušava upakirati kao hranu koja će uvelike pomoći zemljama trećeg svijeta, smanjiti cijenu proizvodnje te pomoći kod raznih bolesti uzrokovanih trovanjem hranom i vodom, znanstvenici upozoravaju kako je posrijedi puno veći problemi s kojima se treba pozabaviti. Tako svake godine preko milijun dojenčadi i djece umire od bolesti uzrokovanih zaraženom vodom.
Mnogi sugeriraju kako bi pametniji potez bilo ulaganje potrošenog novca na sanaciju zaražene vode i sprječavanje širenja bolesti koje kose živote u siromašnim zemljama.
You must be logged in to post a comment Login