U prapovijesti, prije nego što su naučili baviti se poljoprivredom, ljudi su tisućljećima bili lovci i sakupljači koji su evoluirali kako bi preživjeli dulje vrijeme bez jela. Bili su prisiljeni na to jer je trebalo puno vremena i energije za lov na divljač i sakupljanje orašida i bobica.
Štoviše, još donedavno ljudi su jeli manje, a kretali se više.
Višak kalorija i manjak aktivnosti mogu značiti povećani rizik od pretilosti, dijabetesa tipa 2, bolesti srca i drugih bolesti. Sve više znanstvenih studija pokazuje da povremeni post može pomoći u preokretanju ovih trendova.
Medical News Today navodi nekoliko najvažnijih zdravstvenih koristi od povremenog posta koje su potvrđene u studijama na životinjama i ljudima.
1. Poboljšanje razina kolesterola
Istraživanja pokazuju da naizmjenični post ima potencijal za smanjenje ukupnog kolesterola, triglicerida, LDL kolesterola ili “lošeg” kolesterola i povećanja HDL kolesterola ili “dobrog” kolesterola.
Povišene razine ukupnog kolesterola, LDL kolesterola i triglicerida faktori su rizika za srčane bolesti.
2. Kontrola razina šećera u krvi
Povremeni post može poboljšati kontrolu razina šećera u krvi tako što smanjuje rezistenciju na inzulin i povećava osjetljivosti na njega, što rezultira nižim razinama šećera u krvi.
Istraživanje provedeno na odraslim muškarcima s dijabetesom tipa 2 pokazalo je da povremeni post može smanjiti potrebu za inzulinskom terapijom.
3. Promjene u strukturi tijela
Promjene u težini i strukturi tijela spadaju u najistraženije učinke povremenog posta.
Nekoliko studija pokazalo je da je povremenim postom u periodu od 8 tjedana u prosjeku ostvaren gubitak od 3% do 7% tjelesne težine, što je uključivalo i gubitak masnoća.
Jedna studija utvrdila je da post u obrascu 14:10 može djelovati na faktore rizika metaboličkog sindroma, uključujući smanjenje opsega struka, postotka tjelesne masti i visceralne masnoće.
Povremeni post tako može ublažiti metabolički sindrom, skup čimbenika rizika koji povećavaju rizik od srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2.
4. Ostale zdravstvene dobrobiti
Pregledna studija iz 2015., provedena na 2650 odraslih žena pokazala je da smanjenje unosa kalorija u večernjim satima i noćni post tijekom dužih razdoblja mogu smanjiti upalne procese te rizik od raka dojke.
Opservacijsko istraživanje provedeno na 26.092 odrasla muškarca tijekom 16-godišnjeg razdoblja ukazalo je da vremenski ograničena prehrana, osobito post u večernjim satima, može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti.
Postoje neke studije koje ukazuju da bi povremeni post mogao imati pozitivan učinak na dugovječnost, na kognitivne sposobnosti i na neurodegenerativna stanja poput Parkinsonove bolesti.
Postoje također studije koje su pokazale da naizmjenični post potiče autofagiju, prirodno uništavanje stanica kojima se uklanjaju njihove nepotrebne ili nefunkcionalne komponente te omogućuje razgradnja i recikliranje staničnih komponenti.
Prema klinici Mayo čini se da naizmjenični post također može izazvati ketozu, proces koji se događa kada tijelo nema dovoljno glukoze za energiju, pa umjesto toga razgrađuje pohranjenu mast. To uzrokuje povećanje tvari koje se nazivaju ketoni. To, s ukupno manje unesenih kalorija, može dovesti do gubitka težine.
