Pretilost je jedna od češćih bolesti 21. stoljeća, a koja dugoročno predstavlja osnovu za razvitak teških kroničnih oboljenja. Prema rezultatima istraživanja CroCOSI (nacionalno istraživanje o uhranjenosti djece u Hrvatskoj), oko 36 posto osmogodišnjaka u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što potvrđuje nastavak nepovoljnih trendova unatoč preventivnim programima.
Specijalisti ističu kako je debljina kronična, progresivna i recidivirajuća bolest koja nastaje kao posljedica složenog međudjelovanja genetskih, okolišnih i psiholoških čimbenika, te nije isključivo rezultat životnog stila i osobne nediscipline.
U djetinjstvu ona značajno utječe na razinu samopouzdanja i odnosa prema vlastitom tijelu, a što može dovesti i do teških poremećaja u prehrani. Zanimljiva je činjenica da dijete koje je pretilo istovremeno može biti pothranjeno.
Također, važno je razlikovati:
- prekomjernu tjelesnu masu (overweight)
- pretilost (obesity)
Obje kategorije temelje se na BMI-for-age standardima prema World Health Organization.
Trendovi pokazuju blago usporavanje rasta, ali prevalencija i dalje ostaje visoka u odnosu na europski prosjek.
Pothranjenost i pretila djeca
Iako je njegov dnevni unos energije prekomjeran, istodobno je često unos manjkav mikronutrijentima – mineralima i vitaminima koji su nam svakodnevno potrebni.
Najveći je problem što pretilost kod djece uvelike povećava rizik za razvijanje kroničnih bolesti u odrasloj dobi. Tako dugoročno ona može biti osnova za astmu, dijabetes, ali i neka druga teška oboljenja poput kardiovaskularnih bolesti i karcinoma.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Milbank Quarterly, koju su proveli istraživači s Harvarda, Sveučilišta u Michiganu i Sveučilišta Duke, mnogi proizvodi poput gaziranih pića, čipsa, keksa i slatkiša industrijski su osmišljeni kako bi potaknuli prekomjernu i teško kontroliranu konzumaciju, prenosi The Guardian.
Uz to, u Europi 65 posto odraslih građana smatra da ima višak kilograma, gotovo svaka peta osoba vidi to kao značajan problem, a čak 47 posto nikada nije dobilo konkretan savjet od liječnika o regulaciji težine.
Tek svaka peta osoba planira potražiti stručnu pomoć.
Nedostatak kretanja i utjecaj ekrana
Užurbani način života roditeljima danas ostavlja malo vremena za promoviranje pravilnih prehrambenih navika svojoj djeci. Pravilan raspored obroka i obiteljsko objedovanje za stolom nekada je bilo svakodnevica, a danas je rijetkost. Osim toga, djeci su lako dostupni izvori brze hrane i grickalice kao zamjena za hranjiv obrok.
Još jedan od faktora koji doprinosi pojavi pretilosti kod djece i mladih je nedostatak tjelesne aktivnosti. Grčka studija iz 2023. godine potvrđuje da upotreba ekrana više od dva sata dnevno može doprinijeti razvoju kardiovaskularnih bolesti, ponajviše gojaznosti i povišenog krvnog tlaka.
Postavlja se pitanje na koji način roditelji mogu utjecati na dijete koje već pati od prekomjerne tjelesne težine. Čak i najmanja promjena može dovesti do velikih rezultata. Roditeljima koji imaju pretilo dijete savjetuje se da ga potaknu vlastitim primjerom te da kao obitelj stvore zajedničke zdrave navike.
Redovni obiteljski obroci
Preporučuje se uvesti promjene poput redovitih obiteljskih obroka te zajedničkih tjelesnih aktivnosti. Prilikom kupnje namirnica valja ograničiti kupovinu grickalica, slatkiša i sokova te potaknuti dijete da samo izabere voće ili povrće koje bi voljelo pojesti.
Bitno je, također, obratiti pozornost na veličinu porcije koju serviramo djetetu, s obzirom da su potrebe djece znatno drugačije od potreba odraslih.
Ustrajnost roditelja i uključivanje cijele obitelji u proces promjene prehrambenih navika jedini je način kako pravilno i dugoročno roditelj može utjecati na svoje dijete i osigurati mu dobre temelje da jednog dana bude zdrava odrasla osoba.