Među ovogodišnjim dobitnicima, 12. po redu International Medis Awards – prestižne nagrade za medicinska istraživanja, često nazvane i „medicinski Oscar” – istaknula se i prof. dr. sc. Liborija Lugović Mihić, dr. med., iz KBC Sestre milosrdnice.
Nagradu je osvojila u području pulmologije i alergologije za rad koji istražuje povezanost psihološkog stresa i kronične spontane urtikarije. Rad je objavljen u časopisu International Journal of Molecular Sciences.
„Pokazalo se da su bolest i stres povezani. Odnosno, kod teže kronične urtikarije dokazan je veći stres, s većim kortizolom i više izlučenih proupalnih citokina”, objašnjava prof. Lugović Mihić. Njeno istraživanje potvrđuje značajnu povezanost između psihološkog stresa i upalnih procesa u organizmu te otvara prostor za daljnja istraživanja i nove terapijske pristupe.
Što Vas je potaknulo na istraživanje povezanosti stresa i kronične urtikarije?
Zanimalo me jesu li oni stvarno povezani, pri čemu je utvrđeno da je kod urtikarije prisutna upala u kojoj sudjeluju ključne molekule citokini koji se izlučuju u povećanoj mjeri, kao i potencijalni utjecaj stresa koji se može mjeriti putem određivanja kortizola.
Kako bih izmjerila stres u odnosu na te molekule, u istraživanje sam uključila pacijente s kroničnom urtikarijom i zdrave ispitanike (koji su pristali na istraživanje i vađenje krvi) te smo uz pokazatelje bolesti u njihovom serumu određivali tri ključne molekule: proupalne citokine interleukin 6 (IL-6) i tumor nekroza faktor (TNF-α) i kortizol. Analizirali smo njihov međuodnos i pokazalo se da su povezani, odnosno što je veći stres, to je veći kortizol i luči se više proupalnih citokina.
Je li se, prema Vašem iskustvu, u posljednjih desetak godina povećao broj oboljelih od urtikarije i koliko često zapažate stres u bolesnika?
Prema svjetskim epidemiološkim studijama, pokazalo se da je broj pacijenata s kroničnom urtikarijom u porastu. Gledajući sam stres, u praksi ga bolesnici često povezuju s kroničnom urtikarijom i stanjem bolesti. Pritom postoji više mogućnosti: ili je sam stres potakao/uzrokovao urtikariju, ili je pojava bolesti posljedično izazvala stres kod pacijenta.
U svakom slučaju, tu još ima prostora za daljnja istraživanja pa i dalje proučavam određene molekule i poveznice.
Na kojim istraživanjima trenutno radite?
Voditeljica sam fakultetskog projekta financiranog Europskim sredstvima pod nazivom “Serumski metaboliti u bolesnika s kroničnom urtikarijom i atopijskim dermatitisom u odnosu na psihoneuroimunološke čimbenike u slini i serumu“ (kojeg sam osmislila i pokrenula). Trenutno s kolegicom obrađujem naše rezultate istraživanja faktora koagulacije i antimikrobne molekule beta-defenzina kod angioedema. Nedavno sam u prestižnom američkom časopisu Frontiers in Immunology objavila članak o poveznici kortizola i percipiranog stresa u odnosu na IL-1 kod pacijenata s kroničnom urtikarijom.
Mjerili smo jutarnji kortizol kao najbolji pokazatelj stresa, dok su pacijenti istovremeno ispunjavali upitnike o svom doživljaju stresa. Rezultati su pokazali visoko percipiran/doživljen stres kod većine njih, iako vrijednosti kortizola nisu uvijek bile visoke. To može ukazati na iscrpljenu regulaciju reakcije organizma na stres (HPA os) u dijela bolesnika, radi kronične bolesti.
Također, nedavno sam s kolegama objavila članak koji upućuje na snižen melatonin i poremećaj spavanja kod kronične urtikarije. Radim i na više članaka o atopijskom dermatitisu.
Mentor sam i više od 20 disertacija, među kojima su i neke disertacija na kojima trenutno radim s doktorandima. Uz to, kako sam 2024.g. uvela Hrvatsku u Međunarodnu mrežu centara izvrsnosti za urtikariju i alergije, otvaranjem UCARE i GA2LEN centra, čija sam voditeljica (u KBC-u Sestre milosrdnice), dosta aktivnosti imam i na tom planu, uz svakidašnji rad u ambulanti i sa studentima.
Kako se danas liječi urtikarija i gdje su najveći izazovi?
Akutna urtikarija, čiji su uzrok najčešće lijekovi, hrana ili infekcije, rješava se relativno lako i brzo pomoću antihistaminika i sistemskih kortikosteroida. Veći je problem kronična urtikarija koja je u oko 80% slučajeva nepoznate etiologije. U tim se slučajevima koriste antihistaminici u višestrukim dozama, ali se ide i na naprednije opcije poput biološke terapije ili druge imunomodulatorne terapije. Biološka terapija ima dobru učinkovitost i daje se u težim slučajevima kronične urtikarije. Ipak, ni ona ne pomaže dijelu pacijenata pa se još osmišljavaju nove terapijske mogućnosti i provode istraživanja novih lijekova.
Spomenuli ste da je u oko 80% slučajeva uzrok kronične urtikarije nepoznat. Zašto je tome tako i što to znači za pacijente i liječnike u svakodnevnoj praksi?
Kod pacijenata s kroničnom urtikarijom treba prvo ispitati potencijalni uzrok bolesti pa tek zatim utvrditi ukoliko on nije utvrđen da je nepoznata etiologija. Pretpostavlja se da se možda u takvim slučajevima radi o autoimunom procesu, utjecaju infekcije, stresa itd. Obzirom da se često ne utvrdi odgovorni čimbenik, ostaje liječiti bolest prema smjernicama. Liječenje manifestacija i simptoma preporučenim lijekovima je najvažnije kako bi se bolest držala pod kontrolom, unatoč tome što često nije utvrđena etiologija. Za bolesnika je utješno da bolest obično traje nekoliko godina.
Koliko promjene životnog stila, poput smanjenja stresa, sna i prehrane, mogu utjecati na tijek bolesti?
Pošto na kroničnu urtikariju mogu utjecati promjene životnog stila i faktora kao psihički stres, prehrana, i san (koji općenito imaju važan i često dugotrajan utjecaj na tijek kroničnih bolesti), u pristupu bolesniku treba uzeti u obzir djelovanje na njih kao potporu standardnim lijekovima. Postoje dokazi da se pravilnim navikama, stanje bolesti može smanjiti ili dovesti u remisiju.
Npr. kod velikog stresa je za njegovo smanjenje korisno primjenjivati tehnike opuštanja koje pomažu u smanjenju kronične upale npr. individualni način opuštanja koji pomaže pojedinoj osobi, odmor, vježbanje ili neke tehnike poput pravilnog disanja ili primjenom psiholoških mjera nošenja sa stresom, sve do konzultacije psihologa ili ponekad psihijatra. Važan je i san, npr. kvalitetan san nužan je za obnovu stanica, hormonalnu ravnotežu i zdravlje.
Bitna je i odgovarajuća prehrana (iako stroga dijeta nije preporučljiva kod kronične urtikarije), stanje mikrobioma crijeva itd. Sveukupno, multidisciplinarnim pristupom bolesniku se najviše može postići.
Što biste izdvojili kao najvažniju poruku za pacijente koji se suočavaju s kroničnom urtikarijom?
Poruka pacijentima je da se kod pojave i trajanja kronične urtikarije učini najbolje što može za stanje bolesti i bolesnika. To uključuje pridržavanje uputa o liječenju, ali i rad na poboljšanju zdravih navika te smanjenju stresa i drugih negativnih čimbenika koji mogu negativno utjecati na bolest.