Dolazi do pada performansi. Ispadanje iz lige. Bodovi se oduzimaju. Preuzimanja koja nisu uspjela. Kada su i dobra vremena popraćena sjenom budućeg kolapsa, biti ljubitelj sporta može se činiti kao lak put do slomljenog srca.
Međutim, navijački entuzijazam za sport i dalje je jak, a navijači nastavljaju financijski, društveno i emocionalno ulagati u momčadi za koje navijaju. Navijači ne idu na utakmice samo zato što sami žele osjetiti uzbuđenje, već zato što žele podijeliti svoje osjećaje s drugima, dobre ili loše. Ipak, jesu li obožavatelji doista bezopasni? Pogledajmo što psihologija kaže o tome.
Različite emocije koje osjeća sportski fanatik
Osjećaji i emocije sportaša na sportskim natjecanjima sasvim su jasni. Reakciju na stres pokreće proizvodnja hormona zvanog kortizol, koji stvara brži otkucaj srca i disanje te nam pomaže da se pripremimo za poteškoće i obveze. Može se vidjeti u različitim fazama turnira.
Pobjeda, igranje kod kuće, pa čak i svjedočenje pobjedi suigrača povezani su s povećanjem testosterona kod muških sportista. Prema istraživanju, tenisači koji su prije meča imali više testosterona osjećali su se pozitivnije u natjecanju.
Pobjeda na atletskom natjecanju može povećati testosteron. Povećanje testosterona može potaknuti oslobađanje dopamina, kemikalije povezane s užitkom i srećom.
Prema istraživanju, fiziološki odgovori navijača u mnogim su slučajevima identični onima sportaša za koje navijaju. Muškarci i žene španjolski nogometni navijači, na primjer, pokazali su višu razinu testosterona i kortizola kada su gledali utakmicu tijekom FIFA Svjetskog prvenstva 2010., iako to nije bilo povezano s pobjedama njihovih momčadi.
Prema studiji sa Svjetskog prvenstva u nogometu 2014., brazilski navijači s jakim vezama sa svojom momčadi prijavili su višu razinu kortizola od onih bez. To je značilo da su bili pod većim stresom, posebno kada su bili nesretni ili frustrirani.
Kada smo pod stresom, oslobađa se kortizol, koji može utjecati na naš imunološki sustav. Kao rezultat toga, okorjeli obožavatelji koji postanu ljuti ili uznemireni trebali bi biti svjesni da previše kortizola s vremenom može biti štetno za njihovo zdravlje. Doista, tijekom istog FIFA Svjetskog prvenstva 2014., njemački su istraživači pronašli više srčanih udara među muškarcima i ženama nego inače.
Sportaši trebaju navijače, baš kao i što navijači trebaju druge navijače
Navijači su presudni za uspjeh svoje momčadi. Oni pomažu momčadima da iskoriste prednost domaćeg terena, a menadžeri i igrači cijene važnost domaće publike.
Navijači bi također mogli imati koristi od toga što su u gomili. Osjećaj društvene povezanosti može poboljšati naše samopoštovanje i opću dobrobit.
To što smo ljubitelj sporta omogućuje nam da ispunimo svoju potrebu da pripadamo. Navijači mogu podijeliti uzbuđenje trijumfa sa svojim kolegama navijačima, prijateljima i obitelji.
Pobjeda je podigla samopoštovanje navijača nogometne reprezentacije američkog sveučilišta koje je potrajalo do dva dana nakon utakmice. Biti član zajednice, posebno za obožavatelje koji su dijelili težinu gubitka, možda je služilo kao zaštitna mjera za njihovo samopoštovanje.
Prema studijama, navijači koji su imali manje uspjeha sa svojim klubovima su vjerniji jedni drugima. Navijači manje uspješnih nogometnih klubova češće riskiraju svoje živote zbog svojih kolega navijača. Snažne društvene veze stvorene u tim klubovima mogle bi koristiti njegovim navijačima.
Kada su ograničenja COVID-a prisilila da se sportski događaji otkazuju, mnogi od nas otišli su na internet kako bi tražili stimulaciju dopamina na druge načine. Bilo da se radi o lajkovima na Instagramu i beskrajnim TikTok videozapisima koje smo pregledavali, previše gledanju Netflixa, uživanju u pornografiji, korištenju bonusa bez depozita da dobijete adrenalin kockanja na mreži, pa čak i kupnji nepotrebnih stvari samo za trenutni užitak u naručivanju nešto – online mogućnosti kojima smo zamijenili ono za što smo bili uskraćeni bile su široke.
Kada je nogomet u Engleskoj bio obustavljen i navijači nisu mogli prisustvovati utakmicama, negativni učinci su odmah postali jasni.
Prema studiji hendikepiranih nogometnih navijača, 43% se složilo ili u potpunosti složilo da je obustava bavljenja sportom uživo tijekom pandemije imala štetan učinak na njihovo mentalno zdravlje. Prema anketi, 62% ovih navijača vjeruje da bi nemogućnost gledanja sporta uživo štetno utjecala na njihovu dobrobit.
Kako smo postali fanovi sporta
Disertacija dr. Jeffreyja Jamesa iz 1997. ilustrira proces kroz koji djeca prolaze kada odluče postati sportski entuzijasti. Tek kada djeca svladaju sposobnost konkretnog operativnog razmišljanja, oko 8 ili 9 godina, mogu izgraditi emocionalnu, dugoročnu predanost sportu, timu ili pojedincu.
Obično djeca prvo idu u sport, zatim u ekipu i na kraju do igrača. U tom razdoblju ključni utjecaji djeteta (agensi druženja) su njegova obitelj (otac, majka ili starija sestra), mediji i osobni sportski angažman (igranje s prijateljima, u školi ili njihovom lokalnom klubu).
Savezi, lige i timovi koji žele izgraditi baze navijača trebali bi dati prednost omogućavanju (digitalnih / društvenih) veza između ovih agenata druženja i 7, 8 i 9 godina u njihovoj neposrednoj blizini.
S obzirom na ogromnu životnu vrijednost svakog novog obožavatelja, izgradnja događanja, natjecanja, aplikacija i društvenih mreža koji su eksplicitno ciljani na ovu populaciju svakako će biti vrijedna.
Kako se fanovi uključuju u sportske događaje
Profesor Daniel Wann, psiholog sa Sveučilišta Murray State u Kentuckyju, napisao je niz istraživačkih radova i publikacija o psihologiji navijača. Razvio je ljestvicu motivacije za ljubitelje sporta koja odvaja osam ključnih čimbenika za postajanje sportskim navijačem: eustress (pozitivni stres), bijeg, zabava, financijska, estetska, članstvo u grupi, samopoštovanje i obiteljski zahtjevi, kao i angažman navijača.
Njegova je namjera pokazati različite razine djelovanja navijača i pomoći donositeljima odluka u sportu u određivanju kako promovirati uključenost navijača i pomaknuti navijače na ljestvici.
Profesor Wann je također otkrio da neki ljubitelji sporta pronalaze osjećaj povezanosti i prihvaćanja u sportu kakav nisu našli nigdje drugdje u životu. Tvrdi kako se sve konvencionalne institucije poput crkve i obitelji počnu raspadati, ljude treba zamijeniti. Dodaje da sport u tom pogledu ispunjava kritični vakuum.
Zabavno je prepustiti se sportu
Najvatreniji ljubitelji sporta napuštaju svakodnevicu i društvene inhibicije kako bi “navijali za svoju momčad” i napadali protivnike. Oni pokazuju socio-psihološki fenomen dezinhibicije (također kolokvijalni izraz za one koji na društvenim mrežama objavljuju stvari koje nikada ne bi rekli osobno).
Norme, samokontrola i samosvijest izlaze kroz prozor, tjerajući obožavatelje da se ponašaju na temelju svojih neposrednih osjećaja i impulsa, bez obzira na obzire koji bi inače mogli zabraniti njihovo ponašanje.
Kad uđu u navijački način rada, čak i oni koji su inače oprezni i plahi mogu pasti u nalet egzibicionizma. Neki čak i ne moraju biti tu u igri da bi iskusili dezinhibicijski učinak.
Nekim navijačima se lagano vrti u glavi nakon zakucavanja, depresivni nakon poraza, imaju skromnih poteškoća s bijesom ili su prirodno ludi za svojom momčadi ili igrom.
Mentalitet grupe među navijačima
Kako Mike Perry ističe u jednom od svojih eseja, najvatreniji navijači sebe vide kao intrinzični dio tima za koji navijaju, a neki od njih – razumljivo – osjećaju se manje odgovornim za svoje postupke.
Navijače jednostavno nije briga što drugi ljudi misle ili osjećaju kada je dezinhibicija popraćena deindividuacijom, nedostatkom samosvijesti i osjećajem raspršene odgovornosti. Deindividuacija smanjuje tipična ograničenja, omogućujući obožavateljima da lakše utječu na okolinu; tada se navijači počnu ponašati – stvarno – čudno, bilo na lijep ili ružan način.
Obožavatelji se mogu gužvati, ismijavati, prijetiti ili se čak buniti u velikim skupinama. Obožavatelji dobivaju osjećaj anonimnosti kada se pridruže grupi. Individualna odgovornost je uklonjena, a dužnost je dodijeljena kada ste dio grupe. Nažalost, ovakvo ponašanje se može naći na internetu jednako lako kao što se može vidjeti na stadionu. Može se koristiti za dobro, kao što se može iskoristiti u zle svrhe.
Zaključak
Navijače sport privlači ne samo zbog poznatih osoba i lokacija koje su uključene, već i zbog mogućnosti komunikacije i društvene razmjene koje pružaju. Sportska događanja su društvena okupljanja na kojima su popratne aktivnosti i doživljaji često važniji od same igre.
Jedna od najvažnijih prednosti društvene valute je da se bavi osnovnom potrebom ljudi da budu članovi grupe. To je važna ključna točka za privlačenje fan zona, putovanja, gledanje zabava, sportskih pubova i – u posljednje vrijeme – ‘socijalizaciju’ ljubitelja sporta.
Kao rezultat ove socijalizacije, baza obožavatelja postala je lakše dostupna, ali uz upozorenje.
Kad je bilo manje suparnika i prodajnih mjesta, sportskim skupinama bilo je lakše doći do široke populacije. Ljubitelji sporta sada su segmentirani na sve manja tržišta. Povezivanje zahtijeva povećan angažman i razvoj odnosa i zajednica.
