Rogač – zamjena za čokoladu!

Pomalo zaboravljeno blago naših otoka, rogač, sve se više spominje kao zdrava zamjena za čokoladu. Priroda nam takva blaga često stavlja na dohvat ruke, ali ono što nam je ispred nosa često ne vidimo, pa je na neko vrijeme rogač nestao iz naše prehrane. Ta vremena su prošla i čini se kako je rogač opet IN.

To samoniklo drvo ili grm, iz porodice mahunarki, osim u Hrvatskoj, raste u obalnim krajevima mediteranskog pojasa u Hrvatskoj, Turskoj, Alžiru, Maroku, Tunisu, Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj i Italiji. Otok Šolta je posebno poznat po rogaču gdje postoji i mjesto imenom Rogač.

Rogač se koristi u ljudskoj prehrani već više od 4000 godina. Mogli bi reći da je namirnica čak iz biblijskih vremena jer se navodno njime hranio Ivan Krstitelj.

Ovaj neugledan plod od antičkih vremena zlata je vrijedan, i ne šalimo se! Sjemenke rogača služile su kao jedinica za mjeru vaganja te plemenite kovine. Njegove sjemenke bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja, uvijek imaju jednaku masu od 0,18 grama. Jedna sjemenka značila je, kao i danas, jedan karat.

Rogačev su plod u terapijske svrhe rabili još i stari Egipćani. Koristili su ljepljiva svojstva rogača u mumificiranju, a u grobnicama su nađene i mahune i sjemenke. Starim Grcima i Rimljanima kao lijek služili su nezreli plodovi. U bilješkama Grka Theophratusa, rogač je zapisan kao 'egipatska smokva', dok su Rimljani jeli zelene i svježe mahune zbog njihove prirodne slatkoće.

Španjolski liječnik Ramos zapazio je 1941.g. da su u Španjolskoj djeca koja su se hranila rogačem rjeđe imala probavne tegobe od ostale djece. To ga je potaklo da u dječju praksu uvede rogač u slučajevima proljeva, enteritisa i dispepsije.


La Pedrera i 'Rogačev vijadukt' Antonija Gaudija

A kad smo već u Španjolskoj, ovaj je smeđi plod inspirirao i slavnog arhitekta Antonija Gaudija u stvaranju La Pedrere i 'Rogačeva vijadukta' u parku Guell.

U domaćinstvu se često koristi kao zamjena za kakao i kavu. Od fino mljevenog brašna mogu se napraviti ukusni i zdravi topli napitci, pudinzi, kolači ili namazi.

Iako ima malo drugačiji okus od čokolade, rogač posjeduje prirodnu slatkoću pa je mnogo prihvatljivija namirnica za osobe oboljele od dijabetesa, migrena, tjeskobe ili nervoze. Ima i mali udio masti, bogat je pektinom i rijetko djeluje kao alergen za razliku od čokolade.

Rogač je neizostavan sastojak širokoj paleti prehrambenih i kozmetičkih proizvoda jer se koristi kao prirodni zgušnjivač. Samljeveni plodovi rogača koriste se u preparatima protiv kašlja i za zaustavljanje proljeva, ali i u onima za mršavljenje, 'energetskim' pločicama, te surogatima čokolade i kave.

Siguran je i neškodljiv, a najdraži nam je podatak da sadrži dvije trećine manje kalorija od čokolade. Slastice nalik na one s čokoladom, poput inačice nutelle – karobele, možete naći u trgovinama zdrave hrane. Zreli rogač može se konzumirati i kao zdrava grickalica koju su, ne tako davno, pjevači grickali jer su smatrali da pročišćuje grlo i glas.

Činilo se kako je do nedavno ''star ko' biblija'' rogač bio pomalo zapostavljen, no već vidimo da se ova smeđa mahunarka vraća na velika vrata.