Sjevernoatlantskim ugovorom uređuju se pitanja iz područja sigurnosne, obrambene i vanjske politike, pitanja kolektivne obrane saveznika i napora za očuvanje mira i sigurnosti te pitanja razvoja kolektivnih vojnih i obrambenih sposobnosti država stranaka Sjevernoatlantskog ugovora.
Ugovor obvezuje stranke na miroljubivo rješavanje međunarodnih sporova te na suzdržavanje od prijetnje ili uporabe bilo kojeg oblika sile, nespojivog s ciljevima Ujedinjenih naroda.
Sjevernoatlantski ugovor predviđa da države stranke mogu, jednoglasnom odlukom, pozivati svaku europsku državu koja je spremna promicati načela Ugovora i pridonositi sigurnosti sjevernoatlantskog područja, da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru, čime se otvara mogućnost daljnjeg proširenja NATO-a.
U Vladi ističu da je ostvarivanje punopravnog članstva u NATO-u jedan od glavnih hrvatskih vanjskopolitičkih ciljeva, napominjući da radi ostvarivanja toga cilja Hrvatska treba, po okončanju postupaka potvrđivanja Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o njezinu pristupanju u parlamentima svih država članica NATO-a i njegovom stupanju na snagu te po primitku poziva glavnog tajnika NATO-a, u najskorije vrijeme provesti postupak potvrđivanja Sjevernoatlantskog ugovora.
To bi, nakon polaganja svoje isprave o pristupu Sjevernoatlantskom ugovoru, omogućilo da Hrvatska već na predstojećem sastanku na vrhu NATO-a, u Strasbourgu i Kehlu 3. i 4. travnja, sudjeluje kao punopravna članica NATO-a, kažu u Vladi.
(Hina)