Kava za mnoge znači savršeni početak dana, no što ako imate problema sa srcem? Znate li smijete li piti kavu ili koliko?
Istraživanja pokazuju da umjerena konzumacija kave može biti korisna za srce, no postoje i potencijalni rizici, posebno kod osoba s visokim tlakom ili poremećajima srčanog ritma
Kako kofein utječe na srce?
Kofein djeluje kao stimulans. Blokira adenozinske receptore, potičući lučenje adrenalina i noradrenalina. To može kratkotrajno povisiti krvni tlak i ubrzati rad srca. Ne pušači i oni koji je ne konzumiraju često kavu mogu osjetiti izraženije efekte, dok redoviti konzumenti razviju određenu toleranciju. No, čak i kod njih postoji mogućnost neujednačenog srčanog ritma.
Potencijalne zdravstvene dobrobiti
Umjerena konzumacija, što znači oko jedne do tri šalice dnevno, povezana je s potencijalnim zaštitnim učincima:
- Snižen rizika od zatajenja srca i atrijske fibrilacije
- Manji rizik od visokog krvnog tlaka
- Kod žena, tri do četiri šalice (naravno male) dnevno mogu smanjiti rizik od ishemijskog moždanog udara
- Smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2, koji je sam po sebi rizičan za srce
Rizici konzumacije kave
Kratkotrajno povišenje tlaka i pulsa
Kod osoba s nekontroliranim visokim tlakom koncentracija od više od dvije šalice dnevno može povećati rizik od komplikacija.
Poremećaji srčanog ritma
U osjetljivih pojedinaca kofein može izazvati preskakivanje otkucaja (premature ventrikularne kontrakcije), što može pogoršati srčane bolesti.
Utjecaj na san
Kava popijena kasno može narušiti san, a kronični manjak sna doprinosi debljanju, povišenom tlaku i povećanom riziku od dijabetesa.
Na što obratiti pažnju?
Iako kava može imati povoljne učinke na zdravlje srca, postoje važne smjernice koje biste trebali uzeti u obzir, osobito ako imate kardiovaskularne tegobe.
Dnevna količina kofeina
Preporučeni maksimalni unos kofeina iznosi do 400 mg dnevno, što odgovara otprilike četiri šalice kave. Važno je paziti da ne premašujete ovu količinu, osobito ako imate osjetljiv kardiovaskularni sustav.
Vrsta kave
Nije svaka kava jednaka. Nefiltrirane kave, poput turske, mogu povisiti razinu kolesterola jer sadrže tvari koje utječu na njegovu proizvodnju. S druge strane, filtrirana, instant ili bezkofeinska kava imaju niži rizik i blaži učinak na organizam.
Dodaci
Šećer, sirupi i vrhnje često se ne smatraju problematičnima, no u većim količinama mogu zdravu šalicu kave pretvoriti u izvor nepotrebnih kalorija i povećati rizik od debljanja, povišenog šećera i kolesterola.
Genetski faktori
Ne reagiraju svi isto na kofein. Neki ljudi sporije metaboliziraju kofein zbog genetskih predispozicija, što znači da dulje osjećaju njegove učinke. Takve osobe mogu biti osjetljivije na neželjene simptome poput ubrzanog pulsa ili nesanice.
Preporuke kardiologa
Važno je naglasiti da ne postoji univerzalno pravilo koje vrijedi za sve. Osobe koje boluju od atrijske fibrilacije, visokog krvnog tlaka ili srčanog zatajenja trebaju individualno procijeniti svoj unos kave.
Ako imate srčano zatajenje, kava se ne mora nužno izbaciti iz prehrane, ali se preporučuje pažljivo promatranje simptoma. Ako primijetite da konzumacija kave pogoršava stanje, važno je smanjiti unos ili se konzultirati s liječnikom.
Kada potražiti liječnički savjet?
Ako nakon konzumacije kave osjetite preskakanje srčanih otkucaja, ubrzani rad srca ili nelagodu u prsima trebali biste se posavjetovati s liječnikom, osobito ako uzimate lijekove za tlak, štitnjaču ili stimulirajuće lijekove koji mogu povećati utjecaj kofeina.
Izvor: krenizdravo.dnevnik.hr