Proučavanje genealoškog stabla i analiza zdravstvenih problema kralja Karla II. upućuje na to da je posljednji Habsburg na španjolskom tronu bolovao od dviju rijetkih nasljednih bolesti – renalne tubularne acidoze i deficijencije hormona hipofize, objavili su stručnjaci sa sveučilišta u Santiagu de Composteli u listu Public Library od Science.
I dok povremeni brakovi s prvim rođacima mogu biti bezazleni, njihova učestalost može znatno pogoršati genetske poremećaje.
Brakovi među rođacima bili su ustaljena praksa španjolskih Habsburgovaca između 1516. i 1700. godine, i zabilježeno ih je devet od jedanaest. Supružnici su se najčešće birali među bratićima, sestričnama, nećacima i nećakinjama.
"Posljednji španjolski Habsburg bio je Karlo II., tjelesno hendikepiran, gotovo izobličen i mentalno retardiran. Bio je impotentan i njegova dva braka nisu urodila plodom. Kada je umro 1700. godine na španjolsko prijestolje stupila je nova loza, francuski Bourboni", navodi profesor Gonzalo Alvarez.
Gledajući obiteljsko stablo s tri tisuće Karlovih rođaka, stručnjaci su ustanovili da su je među nekim članovima dinastije 20 posto njihovih genoma bilo homozigotno, što znači da su nosili dvije iste kopije DNK mutacije, što je pak genetsku bolest činilo vjerojatnijom.
"Karlo II. nije mogao govoriti do četvrte godine, a hodati do osme. Bio je jako nizak, mršav, slab, bezvoljan. Suvremenici su ga opisali kao čovjeka koji gotovo da nije imao nikakva zanimanja za svijet oko sebe. Njegova prva supruga žalila se da je imao problema s preranom ejakulacijom, a druga da je bio impotentan. Izgledao je kao star čovjek sa samo 30 godina", navodi se u članku.
Svi navedeni simptomi upućuju na nasljednu endokrinološku bolest, kao i na renalnu tubularnu acidozu, bolest bubrega koja može izazvati metaboličke probleme.
Karlo II. umro je u 39. godini bez nasljednika. Njegovo kraljevstvo, tada jedna od najmoćnijih država svijeta, obuhvaćalo je, uz Španjolsku, gotovo cijelu Italiju i Nizozemsku, kao i brojne prekooceanske posjede, od Meksika do Filipina.
Karlo je za nasljednika imenovao unuka francuskog kralja Luisa XIV. što je izazvalo 13-godišnji europski rat za španjolsko nasljeđe radi sprečavanja ujedinjenja Francuske i Španjolske pod jednim vladarom. Kao rezultat rata, španjolska linija Burbonaca ostala je na vlasti (i današnji kralj Juan Carlos izdanak je te kuće), ali je maknuta iz francuske nasljedne linije.
(Hina)