Poznat kao looksmaxxing, ovaj fenomen fokusira se na postizanje “idealnog” lica i tijela. Nadovezuje se na slične trendove poput softmaxxinga i hardmaxxinga, koji potiču sve- od intenzivnih rutina njege do estetskih zahvata i ekstremnih fizičkih promjena.
Dok zagovornici tvrde da takve prakse mogu biti osnažujuće, stručnjaci za mentalno zdravlje upozoravaju da one mogu potaknuti tjelesnu dismorfiju, anksioznost i niz nezdravih ponašanja.
Jason Fierstein, osnivač Phoenix Men’s Counseling, ovaj trend opisuje bez zadrške: “Mladi muškarci upadaju u lažni osjećaj prihvaćenosti i počinju vjerovati da moraju izgledati onako kako misle da žene to očekuju. To ih može zarobiti u dugotrajnoj borbi s osjećajem nedostatnosti.”
On looksmaxxing naziva i “društvenim medijima potaknutim trendom tjelesne dismorfije”.
“Ljudi ulažu ogromnu energiju u popravljanje svog izgleda jer se osjećaju inferiorno. No pravi problem nije u izgledu, nego u tom osjećaju”, ističe.
Koja je razlika između looksmaxxinga, softmaxxinga i hardmaxxinga?
Iako se termini razlikuju, svi ovi trendovi imaju zajednički nazivnik: opsesivnu potrebu za promjenom vlastitog izgleda.
Fierstein objašnjava: “Looksmaxxing je zapravo samopoboljšanje dovedeno do ekstrema. Tijelo se počinje promatrati kao projekt koji treba ‘inženjerski optimizirati’.”
- Softmaxxing uključuje suptilnije promjene – bolju njegu, stil odijevanja, fitness i životne navike.
- Hardmaxxing ide mnogo dalje – estetske operacije poput rinoplastike, botoksa, transplantacije kose ili operacija čeljusti.
“Problem je što, kad jednom otvorite ta vrata, teško ih je zatvoriti”, upozorava Fierstein.
Terapeutkinja Christine Ruberti-Bruning dodatno naglašava ključnu razliku: “Nije problem željeti izgledati dobro. Problem je kad je motivacija samomržnja i potreba da se uklopiš – po cijenu vlastitog zdravlja.” Kod ekstremnih oblika, dodaje, trend prelazi u opasno područje: “Neki oblici hardmaxxinga već koketiraju sa samoozljeđivanjem.”
Zašto je trend posebno popularan među mladim muškarcima?
Stručnjaci ističu da su tinejdžeri i mladi muškarci u fazi kada tek oblikuju identitet. “Mnogi pokušavaju pronaći ‘ispravnu’ verziju muškosti”, kaže Fierstein. Trendovi poput looksmaxxinga često se povezuju i s tzv. manosferom i incel kulturom, gdje se šire rigidne i nerealne ideje o muškoj vrijednosti.
Istovremeno, drugi faktor je jednako važan – mentalno zdravlje. “Usamljenost i psihološki problemi danas su vrlo rašireni, što mlade muškarce čini posebno ranjivima”, upozorava Ruberti-Bruning.
Gdje je granica između brige o sebi i opsesije?
Briga o vlastitom izgledu sama po sebi nije problem. Problem nastaje kada postane dominantna misao i izvor anksioznosti.
“Postaje nezdravo kada te briga o izgledu toliko zaokuplja da više nisi prisutan u vlastitom životu i odnosima”, objašnjava Ruberti-Bruning.
Posljedice mogu biti ozbiljne:
- poremećaji prehrane
- anksioznost i depresija
- tjelesna dismorfija
- pad samopouzdanja
Društveni pritisci dodatno pogoršavaju situaciju. “Muškarcima se konstantno poručuje da moraju biti mišićavi i savršeno građeni. Za neke to postaje pitanje vlastite vrijednosti”, dodaje.
Fierstein upozorava da fokus na površinske promjene često ne rješava stvarni problem: “To može postati začarani krug gdje stalno tražiš novu promjenu da bi se osjećao bolje, ali nikad zapravo ne postigneš unutarnji mir.”
Kako razviti zdraviji odnos prema sebi?
Samoprihvaćanje nije nešto što dolazi preko noći, ali postoje konkretni koraci koji mogu pomoći.
Ruberti-Bruning savjetuje:
- Prihvatite da su kompleksni osjećaji o vlastitom izgledu normalni
- Pronađite kreativan izlaz – crtanje, pisanje, vođenje dnevnika
- Očistite svoj feed na društvenim mrežama
“Pratite profile koji promoviraju realnu sliku tijela i zdravu muškost ili jednostavno ljude koji se ne uklapaju u stereotipe”, kaže.
Jednostavna, ali često zanemarena stvar je povezivanje s ljudima. “Vrijeme provedeno s prijateljima i obitelji pomaže nam izaći iz vlastite glave i ostati povezani s onim tko zaista jesmo.”
Looksmaxxing se na prvi pogled predstavlja kao samopoboljšanje. No ispod površine često se krije nesigurnost koju dodatno hrane društvene mreže.
Briga o sebi je zdrava. Opsesija savršenstvom nije. Prava promjena ne počinje pred ogledalom, nego iznutra.