Liječenje bolesnika od astme je skupo obzirom na dugotrajna uzimanja lijekova i broj mogućih komplikacija.
U razvijenim zemljama "zapada" od te bolesti obolijeva od 15 do 20 posto stanovnika, dok se procjenjuje da je u Hrvatskoj ta brojka nešto niža i kreće se od 8 do 10 posto.
U nerazvijenijim zemljama od astme boluje od pet do sedam posto stanovništva.
Broj oboljelih se iz godine u godinu povećava, a uzroci tome su sve veća urbanizacija, aerozagađenje, industrijska prašina, staklenički plinovi, globalno zatopljenje i drugo.
Najčešći alergeni su, kako ističe dr. Ćaleta, inhalacijski poput grinja, peludi trava, stabala ili korova, te nutritivni kao što su proteini jaja ili mlijeka, kikiriki, lješnjak, morski plodovi i slično.
Oboljeli od astme pate od spazma mišića bronha, otoka sluznice, te pojačanog lučenja sluzi, te zbog toga imaju napadaje gušenja i kašlja, te otežano disanje.
Terapijske smjernice ili tzv. GINA smjernice izdaju se na razini svjetskih eksperata, te se u cilju što boljeg i optimalnijeg liječenja revidiraju svakih nekoliko godina.
U terapiji koja se danas primjenjuje kod astme su protuupalni lijekovi kao što su inhalacijski kortikosteroidi, antileukotrijeni, metilksantini, parenteralni kortikosteroidi i drugi, te simptomatski lijekovi kao što su bronhodilatatori ili ekspektoransi. Također se na svim razinama provodi i edukacija te podiže svijest o alergijskim bolestima i astmi.
Svi lijekovi koji se koriste u terapiji astme u svijetu postoje i kod nas, te se mogu dobiti bilo preko HZZO ili nabaviti uz plaćanje, rekao je Ćaleta.
(Hina)