Razmišljate li o poslu kada ste doma ili na godišnjem? Ostajete li često prekovremeno na poslu i bez da se od vas to tražilo? Zanemarujete li možda zbog posla svoje bližnje, hobije i slobodno vrijeme? Ukoliko ste na ova pitanja odgovorili potvrdno vrijeme je da usporite s poslom jer se možda pretvarate u pravog ovisnika o poslu
Mnogi ovisnici o poslu zanemaruju ostale dijelove svog života, bio to ljubavni, društveni, a ponekad veću važnost daju poslu naspram obiteljskih i privatnih obveza. Ponekad se događa da jednostavno ne razumiju ljude koji odlaze na vrijeme s posla, ne rade prekovremeno i vikendima, a ponedjeljak im sigurno nije najdraži dan. ‘Današnje tržište rada i korporativna kultura često njeguje ideju kako uvijek možemo napraviti/postići više. Tako se javljanju pojmovi i koncepti poput pozitivnog nezadovoljstva, proaktivne odgovornosti i slično koji u sve većoj mjeri postaju poželjne vrijednosti i kompetencije u radnom okruženju. One upućuju na zaključak da posao nikad nije gotov, da uvijek možemo dati više pa čak i da se to očekuje kao standard’, rekla nam je profesorica psihologije i kognitivno-bihevioralni terapeut Ivana Mrgan iz Centra za osobni razvoj Apsiha.
Također naglašava kako u nekim okolnostima ovo može biti poticajno te motivirajuće jer potiče na učenje, osobe uživaju u poslovnim uspjesima te osjećaju postignuće. No s druge strane dolazi do brisanja granica između radnih i ostalih životnih uloga, a posebno dolazi do problema kada se brišu granice između radnog i slobodnog vremena.
Često se postavlja pitanje jesu li radoholičari zapravo uspješniji u poslu i karijeri te dolaze li brže do svog cilja. Profesorica Mrgan objašnjava kako pretjerana usmjerenost poslu konstantno gura osobu do ruba njene emocionalne i kognitivne izdržljivosti te dovodi do stalnog propitivanja vještina te je samo pitanje vremena kada će se narušiti učinkovito nošenje s profesionalnim, ali i osobnim i socijalnim izazovima koji su rezultat problema kao što su pretjerana zahtjevna radna okolina, nezadovoljstvo partnera/obitelji količinom (ne)provedenog vremena i sl. Na kraju, veliko je pitanje koliko je stvarna učinkovitost ovakvog načina rada i koliko dugo netko može izdržati tempo bez posljednica.
Kako bi se uspješnije nosili s ovim izazovima, profesorica Mrgan preporučuje kako je potrebno:
- Biti jasni s poslodavcem kada i koliko ste dostupni za poslovne zadatke, a kada počinje vaše slobodno vrijeme
- Razmisliti što smatrate svojim profesionalnim, a što drugim životnim ciljevima
- Slušati svoje tijelo i obratiti pažnju na umor, iscrpljenost i stres te pokušati živjeti zdravo – hraniti se zdravo, raditi tjelovježbe…
- Odmaknuti se od poslovnog mobitela, interneta i društvenih mreža u slobodno vrijeme