Podsjetila je kako je osnutkom hrvatske države 1991., te proglašenjem hrvatskoga jezika službenim, nakon 80 godina tvornoga i nominalnoga zatiranja hrvatski jezik vraćen samomu sebi i svojim govornicima.
"Tada je proučavateljima i govornicima otvoren korpus koji bi trebao biti izvorištem gradbe," a posljednja dva desetljeća obilježena su mnogobrojnim jezičnim i pravopisnim prijeporima, istaknula je jezikoslovka Bašić.
Ocijenila je kako ti prijepori utječu na mogućnosti da hrvatski jezik danas preživi u međunarodnoj slavistici.
Po mišljenju jezikoslovke Nataše Bašić veliko je pitanje s kojim će jezikom Hrvatska ući u Europsku uniju.
Napomenula je kako postoje dvije skupine jezikoslovaca koji se razliku u pristupu otvorenom korpusu. Prva skupina koju predvodi akademik Radoslav Katičić, smatra da je hrvatski jezik trorječni, jedinstveni korpus. U drugoj skupini je profesor Silić, koji smatra kako hrvatski jezik nije tronarječan nego se, neovisno o cjelini sastoji od tri hrvatska narječja.
Jezikoslovka Nataša Bašić kao drugi problem navela je pitanje postanka hrvatskoga jezika, koji je za jednu skupinu jezikoslovaca nastao na novoštokavskoj organskoj osnovi, dok druga skupina jezikoslovaca smatra da je novoštokavska osnova samo završna faza u razvitku hrvatskoga jezika, jer hrvatski jezik čini sve ono što je do tada na njem napisano.
Nepovoljnom za razvoj hrvatskoga jezika ocijenila je i Odluku Račanove vlade o izradbi strategije razvitka jezične kulture.
"Vlaho Bogišić se angažirao za izradbu političkoga pravopisa u izdanju Matice hrvatske," rekla je jezikoslovka Bašić, dodavši kako su se tim činom Matica hrvatska i aktualna Vlada usprotivili odlukama Vijeća za normu hrvatskoga jezika glede pravopisnih rješenja tog Vijeća.
Kao vrlo nepovoljne okolnosti za razvoj hrvatskoga jezika Bašić je ocijenila i Memorandum o suradnji na području književnosti i lingvistike, koji je nedavno u Beogradu potpisao premijer Sanader. Po njenim riječima hrvatska javnost još ni danas ne zna što je potpisano u tom Memorandumu.
(Hina)