U Klovićevim Munch i Monet

– Smatram da ovo treba biti zagrebački ”Kunsthalle” u kojem se neprekidno trebaju odvijati izložbe što različitijeg karaktera. Ritam bi morao biti gust tako da publici stalno nudimo maksimum u rasponu od pretpovijesti do suvremene umjetnosti,- kazala je Vesna Kusin.

Posljednjih godina Klovićevi dvori otvorili su svoja vrata i nešto neuobičajenijim medijima likovne umjetnosti poput stripa i ilustracije. Primjerice, karikature Otta Reisingera polučile su ogroman uspjeh.

– Dobra stvar je da jedna kvalitetno organizirana izložba otvara vrata sljedećima. Jedna od mojih prvih izložbi u Klovićevim dvorima bila je Renesansa u Hrvatskoj, za koju smo surađivali s Muzejom renesanse blizu Pariza zbog kojih su naš prostor posjetili njihovu kustosi i rekli što točno treba galerijski prostor imati da bi primio vrhunska remek djela svjetskih muzeja. Nekoliko mjeseci nakon smo sve sustave osposobili i dobili zeleno svjetlo za otvaranje izložbe.


Izložba sa 70.000 posjetitelja

”Tiha pobuna” najveće je kulturno iznenađenje u prošloj godini. Proglašena je za kulturnim događajem godine. Njemačke ekspresioniste vidjelo je 70.000 ljudi, a posljednjih dana doslovce se gazilo po nogama ljubitelja likovne umjetnosti kolika je bila navala. Nisu odustajali čak ni roditelji s djecom u kolicima.

– Jako sam zadovoljna, jer se radi o dosad najzahtjevnijem izložbenom projektu u smislu organizacije. Izložba je došla sa čak 30 adresa u Njemačkoj i Švicarskoj. S druge strane ostvarili smo kontakte s isto toliko izvora za budućnost. Zadovoljna sam i jer se pokazalo da publika dolazi vidjeti izložbu koja tematski nije toliko poznata poput recimo Picassa. Bila je stvar je prestiža pogledati Picassa i mnogi su samo radi toga i došli.

Ipak bilo je potrebno organizirati i veliku kampanju za ekspresioniste. Izložba je to koja je obuhvaćala čak 34 autora i dvije grupe; Most i Plavi jahač. Mnogi od tih umjetnika jako važnih u kontekstu ekspresionizma i povijest umjetnosti općenito nisu toliko zvučna imena široke publike. Zato je jako puno uloženo u PR i marketing.

– Činjenica je da ako publiku ne senzibilizirate neće doći. Mislim da smo s tim dijelom organizacije bili dosta uspješni. Možda je najveća potvrda što me ljudi zaustavljaju na ulici i zahvaljuju na izložbama koje su pogledali u Klovićevim dvorima.

Pompeji, Edward Munch, Cloude Monet

Klovićevi dvori trenutno su zatvoreni i u punom jeku priprema za sljedeće kulturne poslastice. Pregovori i planovi rade se za izložbe koje ćemo moći vidjeti slijedećih nekoliko godina. U planu su izložbe Pompeja, Edwarda Muncha i Cloude Moneta. Prva slijedeća izložba otvara se tek 28. travnja i to na četiri kata, a obuhvaćat će  umjetničku baštinu Slavonije, Baranje i Srijema. Trajat će do 2 .kolovoza.

I drugi dio godine imat će zanimljiv program – Pompeji i Kotorska biskupija (ove godine slavi 1200 godina otkad su moći sv.Tripuna dovedene u Kotor) i retrospektivna valorizacijska izložba Joze Kljakovića, suvremenik Ivana Meštrovića čiji bi radovi trebali stići iz Argentine.

Vesna Kusin 25 godina radila je u kao novinarka kulture u Vjesnik-u.

– Tko prođe taj dril žestokog novinarskog ritma, može raditi od jutra do sutra. Stekla sam veliko iskustvo koje ovdje jako puno pomaže. Ono što novinarstvo najbolje nauči jest da je rok svetinja.

Neka i dobra vijest bude vijest

Koliko je kultura popularna u Hrvatskoj i kako ju približiti prosječnom čovjeku?

– Mediji danas prostor kulture samo smanjuju, a šire prostor tzv.crne kronike. Kada uzmete neke novine, crna kronika je od početka do kraja bez obzira koja je rubrika. To stvara ozračje u društvu hranjenja tuđim zlom. Dobra vijest više nije vijest i to je žalosno.

Vesna Kusin kritički se osvrće na stanje kulturne svijesti u medijima, ali ističe i zašto je toliko važna.

– Uloga medija da se okrene prema pravim vrijednostima jer narod, kako je povijest i pokazala, opstaje kroz svoju kulturu, od pretpovijesti do danas. Na medijima je da to osvješćuju. Primjer je Njemačka koja se nakon Drugog svjetskog rata počela obnavljati s kulturom, jer je jedino s tim i mogla i uspjela. Zaboravljamo često da je kultura most koji ide ispred politike, a suprostavljene se strane najlakše nađu na tom području. Prve veze između zaraćenih strana u Domovinskom ratu počele su u kulturi. Ako ništa drugo, da se ukradene umjetnine vrate u Vukovar.

Na svim sporstkim priredbama na Dinamovom stadionu prošle godine je bilo 50 tisuća posjetitelja, a u Klovićevim dvorima ostvareno je četiri puta više.

– To isto nešto govori, iako se puno više sredstava ulaže u sport. Zamislite kad bi bar dio tog kolača išao u kulturu što bi se sve moglo napraviti.

Za razliku od Klovićevih dvora drugi galerijski i muzejski prostori se ne mogu pohvaliti s tako velikom posjećenošću. Evo recepta za uspjeh Vesne Kusin.

– Prije svega potrebno je jako puno rada. Nitko uključujući mene u našoj ”’kući” ne pita za kraj radnog vremena ako smo u fazi postavljanja izložbe. Problem su i financije, ali potrebno je napraviti dobar program koji će privući sponzore. Teško je krenuti. Na primjer za Picassa smo jedva dobili jednog sponzora, a nakon toga je išlo puno lakše.Stjecanjem rejtinga sponzori se rado vežu na projekt jer je to i njihova kvalitetna promocija. Univerzalnog recepta nema – poručuje ravnateljica Klovićevih dvora.