Ljeto nam donosi odmor, putovanja i opušteniji način života, ali upravo promjena rutine, prehrane i svakodnevnih navika može organizam dovesti u stanje povećanog stresa. U takvim okolnostima raste i mogućnost razvoja različitih infekcija, osobito onih povezanih s urogenitalnim traktom, koje su tijekom ljeta i neposredno nakon povratka s godišnjeg odmora posebno česte.
Uz više bezbrižnosti, opušteniji ritam i često smanjen oprez, povećava se i sklonost rizičnom ponašanju koje može dodatno utjecati na zdravlje intimnog područja. O ovoj važnoj temi razgovarali smo s dr. sc. Ivom Kožul Salihagić, dr. med., specijalisticom urologije te subspecijalisticom urodinamike i neurourologije iz Poliklinike Rotim.
Zašto su upravo ljeto i godišnji odmori razdoblje kada se češće javljaju upale mjehura?
Dodatan faktor je i češća spolna aktivnost tijekom godišnjeg odmora. Spolnim odnosom se lakše mogu “pogurati” bakterije prema mokraćnoj cijevi, a kod žena je ona kratka, pa je i put do mokraćnog mjehura relativno kratak.
Dodatan problem je što se ljeti simptomi ponekad lakše zanemare; misle da je peckanje ili učestalo mokrenje posljedica topline, umora ili iritacije, pa ne reagiraju odmah. Upravo zato je važno piti dovoljno vode, ne zadržavati mokraću i obratiti pozornost na prve znakove upale.
Zbog svih ovih razloga, upale se češće javljaju ljeti, iako sami po sebi nisu znak nečega ozbiljnijeg.
Je li mokar kupaći kostim zaista problem ili je to više mit?
Mokar kupaći kostim nije glavni uzrok upale mokraćnog mjehura, ali može biti dodatan rizičan faktor, posebno za žene koje su sklonije urinarnim infekcijama. Ako dugo sjedimo ili ležimo u vlažnom kupaćem kostimu, donji dio tijela ostaje vlažan i topao, a to je okruženje u kojem se koža i sluznica mogu lakše iritirati, a bakterije, posebno one iz crijevnog sustava, imaju bolje uvjete za razmnožavanje. Kod žena, zbog kraće mokraćne cijevi, bakterije brže i lakše dopru do mokraćnog mjehura.
Ako se to kombinira s dugim boravkom na vrućem pijesku ili travi, kada se vlažna odjeća ne mijenja satima i tijelo se ne suši, rizik se povećava. Zato je preporuka što prije nakon kupanja presvući se u suhi kupaći kostim ili neku drugu suhu odjeću. To ne znači da je svaki sat proveden u mokrom kupaćem kostimu garancija infekcije, ali za žene koje su sklonije urinarnim infekcijama ova mala promjena rutine može biti važan korak u prevenciji i prema manje frustrirajućem odmoru.
Koje prve simptome žene najčešće zanemare misleći da će “proći samo od sebe”?
Mnoge žene najčešće zanemare baš one rane simptome koji upućuju na upalu mokraćnog mjehura, a to su peckanje pri mokrenju, učestalo mokrenje malih količina urina, osjećaj hitnosti (“moram odmah na WC”) i blaga nelagoda ili bol u donjem dijelu trbuha, ispod pupka. Neki dodatni znakovi koji se često previde su lagana mučnina, osjećaj da se mjehur ne prazni do kraja, zamućeni urin i/ili neugodan miris urina.
Mnogo žena ove simptome pripisuju promjeni higijenskih proizvoda, konzumaciji alkohola, kave ili “slabijem” mokraćnom sustavu i misle da će proći samo od sebe. Međutim, ako se ovakvi simptomi ne smire unutar par dana, postoji rizik da se upala proširi na bubrega, kada se javlja temperatura, bol u leđima i opća slabost. Zbog toga nije dovoljno ”čekati i vidjeti”, važno je pratiti simptome i, ako traju dulje od 24-48 sati, obratiti se liječniku.
Što bismo trebali napraviti odmah kod prvih znakova upale?
Kod prvih znakova upale mokraćnog mjehura ključno je reagirati brzo, ali i razumno. Najvažnije je piti više tekućine, najbolje urološki čaj, kako bi se urin razrijedio i mokraćni sustav “ispirao” – češće mokrenje pomaže da se bakterije isperu s površine mokraćnog sustava. Dobro je izbjegavati kavu, alkohol i previše šećera, jer oni mogu dodatno iritirati mjehur, a šećeri još dodatno hrane bakterije.
Može se pokušati i s pripravcima poput D‑manoze ili čaja od brusnice, koji mogu spriječiti prianjanje bakterija na stijenku mokraćnog sustava, ali to je samo pomoćna mjera, ne zamjena za pregled ako ne dođe do poboljšanja. Također, korisno je ne zadržavati mokraću i što češće i do kraja prazniti mjehur, osobito nakon spolnog odnosa.
Ako simptomi ne popuste u roku 24–48 sati, ako se peckanje pogoršava, javi se bol u donjem dijelu trbuha ili leđima, temperatura, osjećaj groznice ili loše opće stanje, to je jasan znak da se treba odmah javiti liječniku. U tom slučaju najčešće je potreban pregled, analiza urina i antibiotska terapija, jer se infekcija može proširiti na bubrege.
Kada je vrijeme za liječnika i antibiotik, a kada se problem može riješiti bez jače terapije?
Ako su simptomi vrlo blagi, kratkotrajni i javljaju se tek povremeno, ponekad se mogu olakšati povećanim unosom tekućine, češćim mokrenjem i prestankom konzumacije hrane i pića koji iritiraju vrat mjehura i početni dio mokraćne cijevi a to su: alkohol, kava, gazirana pića, paprena hrana, agresivni higijenski proizvodi.
Odmah je vrijeme za liječnika ako se javi:
- peckanje ili bol pri mokrenju koje ne prestaje,
- učestalo mokrenje i danju i noću,
- bol u donjem dijelu trbuha ili u leđima,
- temperature, zimice, tresavice,
- krv u mokraći ili zamućena mokraća.
U takvim slučajevima liječnik će učiniti pregled, analizu mokraće i, po potrebi, mikrobiološku analizu urina. Ako se potvrde bakterije u urinu, propisat će se antibiotik – odabrat će se onaj koji je najpogodniji za tip bakterije i vašu situaciju. Antibiotik nije potreban kod svakog peckanja ili učestalog mokrenja uz blagu iritaciju, ali ga nikako ne treba odbijati ili odgađati ako liječnik dođe do zaključka da je infekcija prisutna.
Koje su najčešće greške koje ljudi rade ljeti, a koje povećavaju rizik od urinarnih infekcija?
Među najčešćim ljetnim greškama je premalo pijenja vode, iako je to upravo ono što mokraćni sustav najviše treba, i dugo zadržavanje mokraće (na putu, na plaži, na terasi ili tijekom noćnih izlazaka). To daje bakterijama više vremena da se zadrže i razmnožavaju u urinarnom sustavu – što je mjehur dulje pun, to je bolji teren za rast bakterija. Isto vrijedi i za dugo ostajanje u mokrom kupaćem kostimu, jer vlažna i topla okolina može iritirati sluznicu i olakšati razvoj bakterija.
Posebno je rizično samoinicijativno uzimanje antibiotika, primjerice ”antibiotik koji je ostao od zadnji put”, jer to može privremeno ublažiti simptome, ali ne uvijek riješiti infekciju do kraja. Također, pogrešno ili nepotrebno uzimanje antibiotika doprinosi otpornosti bakterija, što može otežati liječenje u budućnosti.
Na kraju, često se zanemaruje i osnovna higijena nakon spolnog odnosa: često nepravodobno ili nepotpuno mokrenje nakon odnosa, kao i brisanje nakon nužde straga prema naprijed, može povećati rizik od unosa bakterija s anusa prema mokraćnom mjehuru kroz mokraćnu cijev. Stoga je važno pridržavati se osnovnih higijensko dijetetskih mjera: piti dovoljno tekućine, ne zadržavati mokraću, presvući se iz mokrog kupaćeg i ne igrati se s antibiotikom, te za kraj ne zanemariti simptome ako se pojave i reagirati na vrijeme.
Ljeti je mokraćni sustav pod većim opterećenjem; između vrućine, klime, vode i kupanja, često se previše opterećuje. Ali upravo pridržavanjem ovih par jednostavnih navika, kao što su redovito pijenje vode, ne zadržavanje mokraće, presvlačenje iz mokrog kupaćeg i ne zanemarivanje prvih simptoma, ljetni odmor može se lako iz frustrirajuće upale mokraćnog mjehura pretvoriti u spokojnu, laku i bezbrižnu ljetnu sezonu.