Na seminaru sudjeluju stručnjaci iz državnih, stručnih i znanstvenih institucija iz 14 zemalja Jugoistočne Europe, te iz Austrije, Italije, Mađarske, Švicarske i Namibije.
U Hrvatskoj nema županije, grada, općine, a gotovo ni naselja na području kojih ne postoje kulturna dobra čiju je zaštitu i očuvanje potrebno osigurati, a pojačana briga potrebna je s obzirom na "zub vremena" i stoljetnu nebrigu bivših sistema, rekao je ministar kulture Božo Biškupić, otvarajući seminar.
Podsjetio je da je Hrvatska još 1999. uključila nematerijalnu kulturnu baštinu u svoje zakonodavstvo, čime je išla u korak s UNESCO-vim nastojanjima. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara definira nematerijalnu baštinu kao razne oblike duhovnog stvaralaštva koji se prenosi s generacije na generaciju usmenom predajom ili na druge načine, dodao je Biškupić.
Awadh Ali Saleh Al Musabi iz UNESCO-va Međuvladinog odbora istaknuo je kako se nematerijalna kulturna baština prisutna u svakodnevnom životu uzima zdravo za gotovo, te da će se puno izgubiti ako se ona zanemari, i ako se ne osiguraju planovi i strategije za njezinu zaštitu. Zagrebački seminar Al Musabi smatra dobrom prigodom za to.
Fernando Brugman Alvarez De Toledo iz UNESCO-va Odjela za nematerijalnu kulturnu baštinu ocijenio je da je, s ciljem boljeg razumijevanja i tolerancije među različitim kulturnim identitetima, nužno promijeniti status nematerijalne kulturne baštine koja je sada u drugom planu u odnosu na materijalnu baštinu.
Uz inozemne predstavnike, na seminaru će hrvatski stručnjaci predstaviti dosadašnje napore i postignuća na očuvanja nematerijalne baštine u Hrvatskoj i istaknuti značaj nematerijalne baštine u turizmu te u muzejima, kao prenositeljima znanja na mlađe generacije.
U sklopu seminara, za vikend, predviđeni su izleti sudionika u muzeje Hrvatskog zagorja i Istre.
(Hina)