Osim što donosi razonodu i pruža zadovoljstvo, igra također predstavlja i način na koji djeca uče o sebi, drugima i svijetu koji ih okružuje, stječu kompetenciju i stvaraju socijalne odnose. Zato je važno da svako dijete ima dovoljno vremena za igru, odnosno da igra bude dio svakodnevnog života djeteta.
Prema slavnom švicarskom psihologu Piagetu, upravo je igra ključna za djetetov kognitivni razvoj, te za razvoj njegovog moralnog sustava. Kroz igru dijete razvija sposobnost simboličkog razmišljanja (tj. uči kako zaključivati i doživljavati o stvarima koje nisu neposredno prisutne u njegovoj okolini ili iskustvu), te također uči kako se odnositi prema drugim ljudima – usvaja sklop moralnih uvjerenja i pretpostavki.
Igra s prstićima
Znanstvenici su ustanovili kako je za razvoj dječjeg živčanog sustava, a posebice za razvoj govora, neobična važna funkcija ruke. Što su djetetovi prstići aktivniji, to se bolje ostvaruje njegov govorni, emocionalni i intelektualni razvoj. Vježbe prstićima potrebno je započeti od najranijeg djetinjstva. Blago milovati, masirati i razgibavati prstiće možete već 6-mjesečnoj bebi.
Dobru vježbu za prstiće ruku pružaju igre-pjesmice, poput brojalice koja se odnosi na prstiće “Ovaj ide u lov. Ovaj nosi pušku. Ovaj jede krušku. Ovaj kaže: “Daj i meni!” Ovaj kaže: “Ne dam tebi!” Pri tom dodirujte svaki djetetov prstić posebno.
Igra pretvaranja
Igra pretvaranja počinje se javljati već oko druge godine, paralelno sa smanjenjem funkcionalne igre. Promatraču se ovo razvojno razdoblje doima izrazito maštovito i originalno. Igra pretvaranja uključuje upotrebu predmeta ili ljudi kao simbola za nešto što oni inače nisu.
Npr. fotelja će se pretvoriti u svemirski brod, lonac u šljem, mačka u tigra, dvorište u Pokemon centar… Ovaj tip igre može se sastojati od vrlo jednostavnih aktivnosti pa sve do razvoja vrlo složenih “scenarija” i zapleta. Igra pretvaranja je najviše zastupljena u dobi do 4. ili 5. godine, nakon čega se sve češće javljaju igre s pravilima.
Kroz igru pretvaranja djeca uče kako se uživjeti u tuđu perspektivu, razvijaju vještine u rješavanju socijalnih problema i postaju kreativnija. U gotovo svim igrama pretvaranja mogu se prepoznati tri elementa: zaplet ili priča, uloge i različita pomagala. Neke uloge poput mame ili učiteljice proizlaze iz realnog života dok su druge izmišljene (superman, batman ili pokemoni). U ovom razdoblju djeca se jako vole igrati uloga različitih junaka.
Osobine junaka
Junaci imaju moći i sposobnosti koje predstavljaju ono najbolje u ljudskoj prirodi:
- dobri su, mudri, neustrašivi i snažni i imaju moći koje djeca sama žele posjedovati;
- nevjerojatno su brzi, jaki i izdržljivi, mogu letjeti, plivati satima pod vodom ili promijeniti oblik svog tijela;
- mogu riješiti svaki problem i prebroditi sve prepreke, njihova rješenja su uvijek dobra i prihvaćena;
- imaju kontrolu i nitko im ne govori što trebaju raditi;
- znaju što je ispravno i gotovo nikad ne pogriješe;
- hvali ih se i odaje im se priznanje, svi žele biti njihovi prijatelji.
Vrlo je važno da imate razumijevanja za ovakvu vrstu dječje igre i ne pokušavate uvjeriti dijete kako su neke stvari nemoguće ili pretjerane. Naime, djeca kroz poistovjećivanje s junacima razvijaju osjećaj vlastite važnosti i moći.
Dobro je obratiti pažnju i na sadržaj igre. Naime, upravo kroz igru pretvaranja djeca često izražavaju svoje osjećaje, poput straha ili ljutnje te “pričaju” o svojim problemima, brigama i viđenju svijeta oko sebe.
Igre s pravilima
Nakon pete godine djeca sve češće pokazuju interes za sudjelovanje u različitim igrama s pravilima. Tu spadaju igre s poznatim pravilima i ograničenjima u kojima postoji unaprijed određen cilj. Primjer takve igre su igre poput skrivača, graničara te društvene igre poput Čovječe, ne ljuti se ili Memory.
Djeca kroz ovakve igre uče da su u životu nužna i neka pravila, uče kako ih poštivati, kako se nositi s uspjehom, ali i neuspjehom. Igra s pravilima nije nužno natjecateljska, nego se može učiniti i kooperativnom, pri čemu se djecu uči timskom uspjehu i naporu, pomaganju i dijeljenju s drugima.
U kasnijem djetinjstvu djeca počinju birati sve složenije igre, poput igara kartama, fantazija, no neka će djeca zamijeniti interes za takve igre s razgovorom ili sportom.
