Jeste li vi idealna žena?

Nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku ukazuju na prevlast žena, u odnosu na jači spol u različitim područjima društva: znanosti, medicini, školstvu, sudstvu.

Žene predstavljaju većinu  u zdravstvu  među doktorima medicine, ali i među specijalistima, u školstvu gdje su većina nastavnice  u srednjim i osnovnim školama, u sudstvu gdje žene čine preko 70 posto sudaca na općinskim, trgovačkim, prekršajnim sudovima.

Međutim, muškarci još uvijek imaju prevlast na jako visokim ili političkim funkcijama. U sudstvu, muškarci imaju prevlast na najvišim instancama suda: među sucima ustavnog (62 posto) i vrhovnog (51 posto) suda. Predstavljaju 80 posto saborskih zastupnika i ministara, a čak ih je 86 posto među veleposlanicima. I na kraju, žene u prosjeku imaju 10 posto niže plaće od muškaraca.

Navedeni podaci su činjenice, brojevi koji prikazuju odnos žena i muškaraca u različitim područjima u Hrvatskoj.

GfK Hrvatska je proveo istraživanje u kojem je pitao hrvatske građane kako oni vide idealnu ženu u društvu, u smislu njenog poslovnog angažmana i angažmana oko obitelji i djece, ali i kako žene vide same sebe po istom pitanju. Dobivene rezultate usporedili smo sa svim prethodnim istraživanjima (prvo je provedeno 1995.-e godine).

Uspoređujući podatke od 1995.-e godine do danas, vidimo da se slika idealne žene promijenila najviše u pogledu žene u ulozi majke i domaćice. Prije 18 godina znatno veći broj hrvatskih građana (24 posto) idealnom ženom je smatrao onu čija je uloga isključivo briga o obitelji i djeci (majka i domaćica),  za razliku od današnjih dana kada takvom idealnu ženu smatra 14 posto hrvatskih građana.

U periodu od 1995.-e do 2007.-e godine percepcija idealne žene kretala se u smjeru sve većeg angažmana žene na poslovnom planu, rastao je broj građana koji smatraju da bi idealna žena trebala biti uspješna, zaposlena žena, koja gradi svoju karijeru, dok se o obitelji i djeci brine uz pomoć neke druge osobe (od 30 posto 1995.-e do 40 posto 2007.-e). Istovremeno se smanjivao broj onih koji su idealnom ženom smatrali onu koja radi na manje odgovornim poslovima, ali se brine o obitelji i djeci (1995.- 39 posto, 2007.- 31posto).

S obzirom da u zadnjih 6 godina nije provedeno isto istraživanje, nedostaju podaci koji bi nam mogli ukazati na trenutak kada se ponovno počela mijenjati percepcija idealne žene. U svakom slučaju, posljednje istraživanje pokazuje da se broj onih koji idealnu ženu zamišljaju isključivo kao domaćicu i majku nije promijenio (2007.-15 posto; 2013.-14 posto), kao ni broj onih koji idealnom ženom smatraju zaposlenu ženu angažiranu u javnom i političkom životu (2007.- 5 posto, 2013.- 5 posto).

Najveće promjene u percepciji idealne žene odnose se na povratak žene obitelji i djeci  uz poslovni angažman manjeg opsega. U odnosu na prije 6 godina, 12 posto je više onih koji idealnom ženom smatraju onu koja je zaposlena na manje odgovornim mjestima i brine o obitelji i djeci, dok je 5 posto manje onih koji idealnom ženom smatraju onu kojoj je na prvom mjestu poslovna karijera.

Ukoliko usporedimo sliku idealne žene u očima muškaraca i žena, vidimo da žene pripadnice svog spola više vide kao karijeristice (žene – 38 posto, muškarci – 31 posto), dok je muškarcima  idealan ‘ljepši spol’ još uvijek više usmjeren na brigu oko obitelji i djece.

Kao i ženama, i mlađim osobama (do 34 godine), idealna žena je ona kojoj je karijera na prvom mjestu (48 posto). Slično mišljenje dijele Zagrepčani (51 posto) i Istrijani (45 posto), ali i neoženjene/neudane osobe (47 posto).

Zanimljivo je bilo vidjeti da li, i koliko odstupa slika idealne žene u odnosu na njenu stvarnu poziciju, ulogu današnjih žena. Na donjoj slici je prikazana usporedba rezultata kako žene vide idealnu ženu i kako vide same sebe.

Najveća odstupanja između želja i stvarnosti postoje u dvjema ulogama žene: kao majke i domaćice i kao karijeristice.

Žene su u  Hrvatskoj u znatno većoj  mjeri majke i domaćice (24 posto) u odnosu kakvom si zamišljaju idealnu ženu (12 posto ih idealnu ženu zamišlja kao majku/domaćicu). S druge strane, stvarnost je i da su žene u Hrvatskoj u manjoj mjeri uspješne poslovne žene koje grade karijeru (svega ih je 21 posto), u odnosu što bi one željele biti (38 posto idealnu ženu vidi kao karijeristicu).