Baro Bettera, pripadnik pučke dubrovačke trgovačke obitelji i djed Ruđera Boškovića, do sada je bio nepravedno zanemaren i prešućivan u književnopovijesnim pregledima koji su u 20. stoljeću i inače minorizirali baroknu religioznu poeziju, rekao je Petrač.
Istaknuto je Betterino uspješno korištenje pjesničkih figura i njegov osobni pečat u prijevodima i parafrazama Sedam pokornih psalama Davidovih, u korizmenim meditacijama o Kristovoj muci kao i u autorskim refleksivnim pjesmama. Kao najpoznatije refleksivno poetsko djelo dubrovačkog pjesnika izdvojena je pjesma "Ljudsko biće na svijetu".
Betterine korizmene osmerce, koji i danas svjedoče o visokim dometima hrvatske pasionske lirske baštine, kazivao je dramski umjetnik Joško Ševo.
U osmerce na narodnom jeziku Bettera je koncem 17. i početkom 18. stoljeća prenio i osnovne kršćanske molitve.
"Lirikom Velikog petka" koju su organizirali Društvo hrvatskih književnika i udruga Pasionska baština završava ovogodišnji program Pasionske baštine u Zagrebu.
(Hina)