Profesor Kaare Christensen sa Sveučilišta Southern Denmark odlučio je provjeriti koliko istine ima u tvrdnjama da izgled osobe govori puno toga o njenom zdravlju. S kolegama je promatrao blizance kako bi odredio je li pretpostavljena dob – koliko drugi misle da imate godina – na neki način povezana s preživljavanjem kao i tjelesnim funkcioniranjem te radom mozga.
Istraživači su istražili i dokaze vezane uz kromosome i DNK te na koji način oni određuju dugovječnost. Na kraju se ispostavilo da je najbolji način ispitivanja jednostavan pogled u ogledalo.
– To je lako objasniti jer ljudi koji su imali težak život vjerojatnije će umrijeti ranije, a njihov život se odražava na licu, kaže Christensen.
Inače, istraživanje je provedeno još 2001. kad je 1,826 Danaca u dobi od 70 godina i više prošlo tjelesna i kognitivna testiranja i kad su im fotografirana lica. Skupina procjenitelja, koja nije znala koliko godina ispitanici imaju, pokušavala je odrediti na temelju fotografija njihovu dob. Zatim su podatci o smrti iskorišteni kako bi se pratila stopa preživljavanja blizanaca tijekom narednih sedam godina, piše portal British Medical Journal.
Dakle, zaključak je da što je veća razlika u pretpostavljenoj dobi između blizanaca to je vjerojatnije da će onaj koji izgleda starije umrijeti ranije.
Osim toga, Christensen je ispitivao i telomere, malene dijelove kromosoma koji štite DNK od upala i ostalih procesa starenja. Što ima duže telomere vjerojatnije je da je osoba biološki zdravija i mlađa. Ipak, misli da je dovoljno pogledati se u ogledalo ili u nečije lice i već možete pretpostaviti mnogo toga. No, postavilo se pitanje estetske kirurgije – što ako su neki ispitanici prošli operaciju zatezanja lica i sl.? Profesor uvjerava da je to neubrojen čimbenik jer u području njegova istraživanja u Danskoj ljudi nisu skloni ići pod nož radi toga.
www.metro-portal.hr