Kao najvažniji razlog za uvođenje OIB-a ministar financija Ivan Šuker navodi informatizaciju uprave i smanjivanje sive ekonomije i kriminala. Vanjski faktor, s kojim su u Vladi sigurno ozbiljno računali, jest i da je OIB jedan od uvjeta pristupnih pregovora za EU. Postojanje ovakvog tipa identifikacije građana, zbog lakše razmjene podataka između zemalja, praksa je u razvijenim zemljama.
– Novi porezni broj neće ništa stajati građane, niti će morati mijenjati postojeće dokumente,- pojašnjava Šuker.
OIB će se u papirnatom obliku dobivati na kućnu adresu. Tek po isteku osobne iskaznice i preuzimanju nove, OIB će se pisati na iskaznicama.
– Uvodimo OIB kao instrument protiv sive ekonomije. Informatizacija uprave nas je koštala 100 milijuna kuna, a sam OIB je oko 30 milijuna kuna. Investicija je opravdana zato što je do informatizacije moralo doći, bilo je pitanje vremena,- smatra Šuker.
Manje birokracije
Poreznim brojem bi se trebala smanjiti državna birokracija koja se inače smatra sporom i neučinkovitom. Do sada jedinstvenog identifikatora nismo imali. Za razliku od JMBG-a, OIB ne otkriva naše osobne podatke i usklađen s EU normama.
Po rođenju djeteta roditelji imaju rok od 60 dana za prijavu novorođenčeta u matični ured. Povezivanjem ovih ureda, porezna uprava će dobiti informaciju odmah po dolasku roditelja na upis i automatski dodijeliti OIB djetetu u roku od deset sekundi. Matičaru se, dok je još uvijek u procesu upisa djeteta, vraća potvrda o OIB-u i krug se zatvara.– Djeca rođena nakon 1.siječnja 2009 uopće neće dobivati JMBG, koji tako odlazi u povijest,– kaže Šuker.