Nakon svoje prve knjige pripovjedaka „Ljudi i novinari“, Lada Žigo odlučila se za zaokret u tematici. „Babetine“ kroz prošlost, sadašnjost i budućnost polufiktivno govore o položaju žena u društvu.
Uradak "babe"
Kako je sama rekla, knjigu imena „Babetine“ mogla je napisati samo baba, a književni kritičar Ivica Božićević knjigu je nazvao nastavkom novije ženske književnosti koju je započela Vedrana Rudan.
Radnja knjige „Babetine“ počinje 1801. godine, a završava oko 2200. godine. Kroz radikalni feminizam govori o želji i namjeri žena da muškarce vrate na sam početak i preuzmu kontrolu nad svijetom.
Svoje želje konačno su ostvarile 2167. godine, kada su muškarci otjerani iz gradova i pretvoreni u čimpanze koji mračnim dijelom svijeta hodaju s kožnim gunjevima i toljagama.
Herine sljedbenice
„Želite li pobijediti muškarce koji nas stoljećima guše i ponižavaju, dajući nam tobožnju slobodu…“, otvara Žigo poglavlje Herinih sljedbenica, udruge žena koje, poput Amazonki, žele svjesnim obračunom vratiti ženama mjesto koje im pripada – prijestolje i glavnu riječ na planetu.
Bez obzira što je književnica napomenula da je knjiga polufiktivna i polustvarna, ona ipak svojom tematikom i radnjom cilja na čitateljice kojima feministički stavovi nisu strani.
Pokušaj drukčije promocije
Na promociji knjige u zagrebačkoj knjižari Profil, autorica je glumom dva izmišljena lika željela postići interes i zanimanje publike za knjigu. Ideja možda nije bila toliko loša, koliko nije uspjela.
Najprije se pojavila kao živopisna gospođa Đipalo, s prevelikim naočalama i duge kovrčave plave kose. Napadački je pozvala okupljene da ne čitaju "Babetine". Potom se, šefica navodne radikalne feminističke grupe iz Splita, udaljila, da bi se potom pojavila kao starica s Trešnjevke.
Kako lik gospođe Đipalo ne bi ostao neshvaćen, Žigo je kao starica, suprotno od radikalke, pozvala prisutne da ipak pročitaju knjigu jer se, kako je rekla, radi o dobroj knjizi koja govori o ženama kroz povijest.
Bilo je i neplaniranih nespretnosti, poput rušenje knjiga u prolazu i nesnalažljivosti s uključivanjem mikrofona, a i književni kritičar Božićević se u više navrata potpuno izgubio u bilješkama svojeg govora.
Inače, „Babetine", u izdanju Sysprinta, možete kupiti za 70 kuna.
Uradak "babe"
Kako je sama rekla, knjigu imena „Babetine“ mogla je napisati samo baba, a književni kritičar Ivica Božićević knjigu je nazvao nastavkom novije ženske književnosti koju je započela Vedrana Rudan.
Radnja knjige „Babetine“ počinje 1801. godine, a završava oko 2200. godine. Kroz radikalni feminizam govori o želji i namjeri žena da muškarce vrate na sam početak i preuzmu kontrolu nad svijetom.
Svoje želje konačno su ostvarile 2167. godine, kada su muškarci otjerani iz gradova i pretvoreni u čimpanze koji mračnim dijelom svijeta hodaju s kožnim gunjevima i toljagama.
Herine sljedbenice
„Želite li pobijediti muškarce koji nas stoljećima guše i ponižavaju, dajući nam tobožnju slobodu…“, otvara Žigo poglavlje Herinih sljedbenica, udruge žena koje, poput Amazonki, žele svjesnim obračunom vratiti ženama mjesto koje im pripada – prijestolje i glavnu riječ na planetu.
Bez obzira što je književnica napomenula da je knjiga polufiktivna i polustvarna, ona ipak svojom tematikom i radnjom cilja na čitateljice kojima feministički stavovi nisu strani.
Pokušaj drukčije promocije
Na promociji knjige u zagrebačkoj knjižari Profil, autorica je glumom dva izmišljena lika željela postići interes i zanimanje publike za knjigu. Ideja možda nije bila toliko loša, koliko nije uspjela.
Kako lik gospođe Đipalo ne bi ostao neshvaćen, Žigo je kao starica, suprotno od radikalke, pozvala prisutne da ipak pročitaju knjigu jer se, kako je rekla, radi o dobroj knjizi koja govori o ženama kroz povijest.
Bilo je i neplaniranih nespretnosti, poput rušenje knjiga u prolazu i nesnalažljivosti s uključivanjem mikrofona, a i književni kritičar Božićević se u više navrata potpuno izgubio u bilješkama svojeg govora.
Inače, „Babetine", u izdanju Sysprinta, možete kupiti za 70 kuna.
You must be logged in to post a comment Login