Istraživanja pokazuju da ljudi ne doživljavaju burnout na potpuno isti način ili iz potpuno istih razloga. Zbog toga je važno identificirati vrstu burnouta s kojom se možda suočavate. Možda čak imate posla s mješavinom jedne ili dvije vrste u isto vrijeme. U ovom članku opisane su tri vrste burnouta – preopterećenje, nedostatak izazova i zanemarivanje – članak pruža čitateljima znakove na koje treba pripaziti i savjete kako da prevladaju svaki tip.
Odvojite trenutak da se sjetite osobe koja je doživjela burnout. Vjerojatno zamišljate nekoga tko je prebukiran i preopterećen, davi se u višestrukim zahtjevima i konkurentskim prioritetima.
Ali, burnout je puno više od „50 nijansi sive“ zauzetosti i umora.
Godinama se vjerovalo da na kronični stres na radnom mjestu svi reagiraju na isti način. Istraživanja su pokazale različite načine burnouta ovisno o radnom okruženju osobe, kao i njenim unutrašnjim resursima, uključujući posvećenost poslu i mehanizme suočavanja.
Preopterećenje
Burnout od preopterećenja javlja se kada radite više da biste uspjeli, često na štetu zdravlja i privatnog života. Ovo je tip burnout koji je većini ljudi poznat, a ujedno je i najčešći i obično pogađa visoko posvećene zaposlenike koji se osjećaju obaveznim da rade neodrživim tempom. Kao rezultat toga, dovode se do točke fizičke i psihičke iscrpljenosti.
Profesionalci s burnoutom od preopterećenja imaju tendenciju da se izbore tako što izražavaju svoje emocije drugima (tj. žale se na to koliko su umorni i preopterećeni). Ovaj podtip također brzo skoči u način rješavanja problema, stvarajući više posla i odgovornosti za sebe, što samo pogoršava njihov stres.
Znakovi na koje treba obratiti pažnju:
- Zanemarujete svoje potrebe ili privatni život da biste ispunili poslovne zahtjeve
- Ulažete više nego što je zdravo u svoju posvećenost svojoj karijeri ili ambicijama
- Ugrožavate svoju dobrobit da biste postigli svoje ciljeve
Kako to riješiti:
Prvo, važno je razviti jače vještine regulacije emocija, kao što je imenovanje i obrada vaših emocija i preoblikovanje negativnog samogovora. Na primjer, vjerovanje da morate stalno raditi da biste bili uspješni, mogli biste preoblikovati u „uživanje u svom životu pomaže mi da postanem uspješniji“. Uostalom, odmor nije nagrada za uspjeh. To je preduvjet za performanse.
Drugo, ključno je odvojiti samopoštovanje od svog posla. „Shodno tome, učenjem da drže određenu distancu od posla…“, pišu istraživači Jesús Montero-Marín i Javier García-Campayo, „pojedinci bi mogli izbjeći pretjeranu uključenost i spriječiti burnout“.
Posvetite vrijeme svojoj ulozi supružnika, roditelja ili prijatelja.
Nedostatak izazova
Možda ćete se iznenaditi kada saznate da burnout može biti rezultat premalo činjenja. Burnout zbog nedodtatka izazova na poslu posve je suprotan podtipu preopterećenja. Javlja se kada vam je dosadno i niste stimulirani svojim poslom, što dovodi do nedostatka motivacije. Možete se osjećati nedovoljno cijenjenima i postati frustrirani, nedostaju vam prilike za učenje, prostor za rast ili smislena povezanost sa suradnicima i vodstvom.
Radnici koji osjećaju da su njihovi zadaci monotoni i neispunjavajući imaju tendenciju da izgube strast i postanu cinični i letargični. Oni se nose sa stresom zbog nedostatka izazova kroz izbjegavanje – ometanje, disocijaciju ili potiskivanje misli (tj. naređujući sebi da “prestanu razmišljati o tome”).
Znakovi na koje treba obratiti pažnju:
- Željeli biste raditi na zadacima i zadacima koji su izazovniji
- Smatrate da vam posao ne nudi mogućnosti da razvijete svoje sposobnosti
- Osjećate da vaša trenutna uloga ometa vašu sposobnost da napredujete i razvijate svoje talente
Kako to riješiti:
Postavite cilj da naučite novu vještinu u narednih 30 dana kako biste pokrenuli svoju motivaciju. Počnite s malim i nemojte se opterećivati. Možda provedete sat ili dva tjedno učeći kodiranje ili posvetite 20 minuta dnevno vježbajući novi jezik.
Koračanje prema nečemu novome vas može izvući iz monotonije. Čak i ako ta vještina nije direktno povezana s vašim poslom, vjerojatno ćete otkriti da se pozitivna energija prelijeva kako bi ponovo osnažila vašu strast prema poslu — ili da inspirira vašu karijeru da krenete u novom smjeru.
Također, možete pokušati kreirati posao kako biste posao koji imate pretvorili u onaj koji želite. Opet, manji koraci su ključni. Fokusiranje na postepene promjene može dovesti do velikih rezultata.
Zanemarivanje
Konačni tip izgaranja je istrošeni podtip. Ovo se također naziva burnoutom zbog zanemarivanja, jer može biti rezultat osjećaja bespomoćnosti pred izazovima. Burnout zbog zanemarivanja nastaje kada vam na radnom mjestu nije dato dovoljno strukture, smjera ili smjernica. Možda će vam biti teško držati korak sa zahtjevima ili ćete se na neki drugi način osjećati nesposobnim da ispunite očekivanja. Vremenom se zbog toga osjećate nesposobno, frustrirano i nesigurno.
Istrošeni radnik se nosi s naučenom bespomoćnošću, koja se javlja kada se osoba osjeća nesposobnom da pronađe rješenja za teške situacije – čak i kada su ona dostupna. Drugim riječima, ljudi s naučenom bespomoćnošću imaju tendenciju da se osjećaju nesposobnima da naprave bilo kakvu pozitivnu promjenu u svojim okolnostima. Kada stvari na poslu ne ispadnu kako bi trebalo, oni s burnoutom zbog zanemarivanja postaju pasivni i prestaju pokušavati.
Znakovi na koje treba obratiti pažnju:
- Prestajete pokušavati kada situacije na poslu ne idu po planu
- Odustajete kao odgovor na prepreke ili neuspjehe s kojima se suočavate na poslu
- Osjećate se demoralizirano kada ustanete ujutro i morate se suočiti s još jednim danom na poslu
Kako to riješiti:
Odlično mjesto za početak je prepoznavanje situacija u kojima osjećate intenzivan osjećaj ljutnje. Ovo je emocionalni signal da morate postaviti zdravije granice.
Isto tako, razmislite o razgovoru sa svojim šefom. Mogli biste objasniti kako trenutno provodite vrijeme i pitati: „ Jesu li moji prioriteti u skladu s vašima? Što biste željeli da promijenim“. Vaš šef će vjerojatno biti oduševljen što preuzimate inicijativu.
Najvažnije, fokusirajte se na ono što možete kontrolirati. Kreirajte rutine i rituale kao što je svakodnevna šetnja ili praksa vođenja dnevnika. Kada se osjećate bespomoćno u vezi s događanjima na poslu, neophodan je privid predvidljivosti.
Izvor manager.ba
