Hrvatska je na dnu ljestvice po kvaliteti skrbi za majke i novorođenčad u vrijeme pandemije

U uglednom časopisu The Lancet Regional Health Europe (veljača, 2022.) objavljen je znanstveni rad pod nazivom Kvaliteta zdravstvene zaštite za majke i novorođenčad u bolničkim rodilištima oko porođaja za vrijeme pandemije COVID-19: online istraživanje perspektive majki u 12 zemalja Europske regije SZO. O važnosti istraživanja na temu iskustva zdravstvene zaštite trudnica, rodilja i babinjača u vrijeme pandemije kao i samoj kvalitetiistraživanja i zaključaka, govori i činjenica da je rad najavljen na naslovnici ovog znanstvenog časopisa.

Istraživanje je obuhvatilo ukupno 21.027 žena koje su rodile u prvoj godini pandemije, od 1. ožujka 2020. do 15. ožujka 2021. u dvanaest zemalja Europske regije SZO. Online upitnik temeljen je na Indeksu kvalitete skrbi za majke i novorođenčad Svjetske zdravstvene organizacije (WHO Standards for Quality of Maternal and Neonatal Care, QMNC) i organiziran u četiri područja: Pružanje skrbi, Iskustvo skrbi, Dostupnost fizičkih i ljudskih resursa, te Utjecaj COVID-19 na pružanje skrbi. Na temelju rezultata u svakom području, formirana je ukupna rang lista odgovora za to područje (0-100) te ukupna ocjena (0-400).

Rezultati ukazuju na ogromne razlike u kvaliteti skrbi za žene i novorođenčad. Hrvatska se nažalost našla na predzadnjem mjestu na ljestvici od ukupno 12 zemalja. Na vrhu ljestvice stoje Luksemburg (355), Španjolska (345) i Njemačka (335) a na dnu Rumunjska (275), Hrvatska (270) i Srbija (205).

Hrvatska je najbolje ocijenjena u područjima pružanja skrbi  (80 bodova od mogućih 100) i u području ocjene promjena vezanih uz COVID (70 bodova od mogućih 100), dok su lošije ocijenjeni iskustvo skrbi (65 od mogućih 100) i dostupnost fizičkih i ljudskih resursa (55 od mogućih 100).

U suradnji s voditeljicama znanstvenog projekta Imagine EURO, tršćanskog Instituta Burlo Garofolo, na projektu su u Hrvatskoj radile voditeljica programa Reproduktivna prava u udruzi Roda, magistra znanosti Daniela Drandić i predavačica na Katedri za primaljstvo Sveučilišta u Rijeci, doktorandica Magdalena Kurbanović. 

„Ovo je istraživanje ukazalo još jednom na sve probleme u zdravstvenoj zaštiti za trudnice, rodilje i babinjače, a na koje Roda upozorava nadležne institucije i javnost od početka pandemije – ponajprije na srozavanje kvalitete usluga, uskraćivanje pratnje na porodu i nedostatnu podršku u dojenju. Pitanje je samo hoće li nadležne institucije usmjeriti napore prema rješavanju ovih problema”, upozorile su iz Rode. „Još jednom smo vidjele da, usprkos tome što se neprestano govori o demografiji, kad treba uvesti promjene u sustav zdravstvene zaštite, žene i djeca jednostavno nisu prioritet.“

U okviru ovog istraživačkog projekta izaći će još nekoliko znanstvenih istraživanja, uključujući rad koji mjeri iskustva zdravstvenih djelatnika u pandemiji. „Preko 3.000 zdravstvenih djelatnika iz Europe sudjelovalo je već u istraživanju o iskustvima zdravstvenih djelatnika u bolničkim rodilištima za vrijeme pandemije, a pozivamo da to učine i oni iz Hrvatske; anketni upitnik je otvoren za sve zdravstvene djelatnike koji rade u bolničkim rodilištima. Osim toga, i dalje pozivamo žene koje su rodile u bolnici za vrijeme pandemije da sudjeluju u istraživanju koje je još u tijeku; naime, želja nam je da istražimo iskustva žena tijekom cijele pandemije.“

Rangiranje zemalja po Indeksu kvalitete skrbi za majke i novorođenčadi SZO

Maksimalan broj bodova = 400