Dok se sve više govori o zdravlju crijeva i utjecaju mikrobioma na cijeli organizam, još uvijek mnogi ne znaju koliko zapravo naše crijevne bakterije upravljaju našim raspoloženjem, imunitetom, pa i hormonskom ravnotežom.
Nakon što smo na panelu SHEHarmony razgovarali o ženskom zdravlju i mikrobiomu, u studenom – mjesecu posvećenom muškom zdravlju i Movember kampanji – donosimo i mušku perspektivu. O povezanosti crijeva i mozga, razlici između muškog i ženskog mikrobioma te prvim koracima koje svatko od nas može učiniti za svoje crijevno zdravlje razgovarali smo s dr. Andrijom Karačićem iz Centra za crijevni mikrobiom.
Što zapravo znači kada kažemo da su crijeva “drugi mozak”?
U stijenci (zidu) našeg probavnog sustava nalazi se enterični (probavni) živčani sustav. S obzirom na duljinu našeg probavnog sustava i njegov živčani sustav je poprilično velik s brojem živčanih stanica sličnim onim cijele kralježnične moždine (oko 200-600 milijuna neurona). No, ono najfascinantnija je činjenica kako živčani sustav crijeva funkcionira neovisno, rekli bi stručno autonomno. Gutamo, probavljamo, itd. bez kontrole središnjeg živčanog sustava. Nakon što hrana prođe kroz nepčane lukove u ždrijelo, mi više ne kontroliramo tok hrane kroz naš probavni sustav, već naš “drugi mozak”.
Najbolji dokaz tog fenomena su različiti refleksi probavnog živčanog sustava kojima svjedočimo tijekom dana, primjerice gastro-količni refleks, zbog kojeg često nakon obroka i dospijeća hrane u želudac imamo nagon na stolicu, čitaj jutarnja stolica nakon prve kave.
Koliko je znanost danas zaista potvrdila povezanost između crijeva i mozga?
Veza između crijeva i mozga jako je dobro dokumentirana. Kako bi ju teorijski lakše shvatili koristimo se konceptom “osi crijevo-mozak”, koja se odnosi na složenu mrežu kemijskih, hormonalnih, imunosnih i živčanih signala kojima mozak i crijeva međusobno komuniciraju. S tim da bih napomenuo, kako je najtočnije reći kako crijeva pričaju, a mozak sluša. Crijeva obrađuju informacije iz naše okoline, ali i iz naše utrobe.
Ovisno o kvaliteti informacija, mozak će adekvatno reagirati. Ako su crijeva mozgu poručila kako smo u nesigurnoj okolini, u kojoj vlada nestašica kvalitetne hrane, svjetlosti, vode itd., mozak će reagirati razvojem anksioznosti i drugih emocija kako bi se izbavili iz tog miljea. Ako u crijevima vlada upala, ta će se upala različitim mehanizmima preliti i na naš središnji živčani sustav, što će se očitovati depresivnim raspoloženjem. A s druge strane pak, će mozak, ako percipira prijetnju i opasnost usporiti, ili čak zaustaviti rad probavnog sustava: smanjit će se lučenje žuči i probavnih enzima gušterače i usporiti peristaltika crijeva.
I koliko naš stil života — prehrana, stres, manjak sna ili lijekovi — utječe na ravnotežu mikrobioma?
Crijevni mikrobiom je vrlo bogat eko-sustav mikroskopskih razmjera. Doslovce kao da smo Plitvička jezera sabili na mikrometre i složili po našim crijevima. Sad se zamislite je li vaš osobni eko-sustav imao sreću ili nesreću što se nastanio u vama? Prvo, ima li dovoljno energije i nutrijenata za održavanje eko-sustava? Stigne li se oporaviti eko-sustav od svakodnevnih opterećenja? Remetite li njegov noćni mir?
Čime izlažete vaš eko-sustav – kvalitetnim namirnicama ili pak kemikalijama koje crijevni mikrobiom ne može obraditi? Interakcija crijevnog mikrobioma i nas kao njihovog domaćina je vrlo složena, ali ako naš životni stil sagledamo iz perspektive našeg crijevnog mikrobioma skrb o njemu postaje vrlo jednostavna i pragmatična, jer se radi o živim bićima koji su u mnogočemu vrlo slični nama samima i imaju svoje želje, potrebe i dnevne ritmove.
Postoje li namirnice koje najbrže uništavaju crijevnu floru, a često ih konzumiramo misleći da su bezopasne – možda čak i „zdrave“?
Zaista ne volim poticati crno-bijelu podjelu hrane na “zdrave” i “nezdrave”, “opasne” ili “bezopasne”. Smatram kako na taj način kao struka samo još dodatno potičemo ortoreksiju u društvu, koja kao poremećaj prehrane postaje sve veći javnozdravstveni problemi. Uz to svi mi reagiramo vrlo različito na pojedinačne namirnice zbog razlika u našom genomu, mikrobiomu, proteomu itd.
No, ako bih nešto istaknuo kao najveći problem suvremenice po pitanju prehrane je marketing prehrambene industrije i takozvani “healthwashing”, odnosno zavaravanje zdravlja. Na ambalažama prehrambenih proizvoda često se ističe kako su oni “bezglutenski”, “veganski”, “bez dodanog šećera”, pa su zato s druge strane puni prehrambenih aditiva, problematičnih trans masnih kiselina ili pak šećera.
Bitno je znati kako nijedna namirnica sama po sebi neće uništiti crijevni mikrobiom. Ako dobro spavate, fizički ste aktivni i ponekad pojedete neku “opasnu” namirnicu ili obrok, vašem mikrobiomu neće ništa biti. Problem nastaje tek kad Vam većinu prehrane čine namirnice upitne kvalitete, s dosta prehrambenih aditiva, rafiniranog šećera ili trans masnih kiselina.
Družili smo se i pričali o ženskom zdravlju i mikrobiomu na našem panelu SHEHarmony, a sada smo u Movemberu i akciji kojom potičemo muškarce na brigu o zdravlju. Postoji li razlika između muškog i ženskog mikrobioma – i trebaju li muškarci paziti na nešto specifično?
Danas znamo kako postoji kako “ženski”, tako i “muški” crijevni mikrobiom. Spol se u velikom broju istraživanju pokazao kao važna odrednica sastava i funkcionalnosti crijevnog mikrobioma. Posljedica je to više čimbenika: od genetike i razlika u hormonalnom statusu, pa do razlika u životnom stilu, prehrani te uzimanju lijekova. Na temelju znanstvene literature ne mogu istaknuti nešto specifično na što bi muškarci trebali paziti, ali u kliničkoj praksi u CCM-u vidimo neke probleme češće kod muškaraca nego kod žena.
Primarno je to generalno manja briga o vlastitom tijelu nego kod žena: muškarci manje paze na prehranu, rjeđe koriste prehrambene dodatke, puše češće i piju više alkohola. Često volim istaknuti kako je jedan najvećih zdravstvenih rizika biti muškarac: ne volimo ići liječnicima, a još manje nutricionistima i često čekamo s potraživanjem stručne pomoći do zadnjeg trenutka. Velika iznimka koja potvrđuje pravilo pritom su sportaši. Stoga su zato mikrobiomi muškaraca redovito gori od ženskih, ali ih je zato i lakše “popraviti” jer imamo puno prostora za poboljšanje.
Kako izgleda analiza crijevnog mikrobioma u praksi – što pacijent zapravo dobije i kako te informacije može iskoristiti u svakodnevnom životu?
Pa vrlo individualno. Klinička primjena analiza crijevnog mikrobioma još je u svojim začecima: nemamo stručne smjernice i dijagnostičke protokole kao za druge dijagnostičke postupke. Iznimno je bitno povezati zdravstveno stanje i životne navike osobe s njegovim crijevnim mikrobiomom. Zato kod nas svaki pacijent mora ispuniti dosta dug i iscrpan upitnik o sebi nakon što uzme uzorak. S tim informacijama naš stručni tim onda pristupa tumačenju rezultata.
Naša misija nije prodaja analiza, već poboljšanje, oporavak ili liječenje crijevnog mikrobioma, ako se to tako može nazvati. Zato nam je važno zaključiti kako možemo pozitivno djelovati na crijevni mikrobiom, a ne samo pokazati koliko koje bakterije u crijevima ima. A preporuke variraju zaista od osobe do osobe, i zaista nikad nismo imali dva identična nalaza. A preporuke se tiču apsolutno svega: od prehrane i tjelovježbe, do dodataka prehrani, snu i mentalnog zdravlja. Nakon više godina iskustva odlučili smo svakom pacijentu ponuditi 2 analize unutar naše usluge, kako bi i pacijent i stručni tim objektivno mogli pratiti svoj zajednički uspjeh.
Što biste rekli – koja je prva i najvažnija stvar koju svatko od nas može napraviti već danas za zdravlje svojih crijeva?
Briga o zdravlju crijevu nije nikakva znanstvena fantastika. Generacije prije nas nisu znale za crijevni mikrobiom, a vjerojatno su ih bolje pazili i čuvali nego mi danas. Stoga prva poruka – definitivno ne se zamarati s nekakvim dijetama, protokolima, čudesnim suplementima.
Najvažnija stvar koju možete napraviti, a mislim da ju svi danas kolektivno zanemarujemo je – san. Ako gledamo literaturu, san djeluje kao najbolji probiotik: povećava udjele protuupalnih bakterija, smiruje autonomni živčani sustav i poboljšava funkcionalnost crijevnog mikrobioma.
Zato se danas pokušajte maknuti sat do dva prije usnivanja od Vašeg omiljenog ekrana i zaspati prije 22:00. Vaš crijevni mikrobiom će vam biti zahvalan!