U svjetskoj kreatorskoj zajednici, posljednjih se mjeseci ponavljaju iste rečenice: „Doseg mi je pao, a ne znam zašto“. Content kreatore svih niša, od food blogera, travel fotografa, edukatora, malih brendova, edukatora, fashion influencera, zatekao je isti problem – dramatični pad pregleda objava, i to bez ikakvih promjena u vlastitom radu. Osjećaj je, kako mnogi opisuju, kao da ih netko više ne poziva na zabavu koju su sami godinama organizirali. Publika je tu, sadržaj je tu, trud je tu, ali vidljivost nestaje.
Kako bismo uopće razumjeli što se događa, trebamo se vratiti u proljeće 2024. godine kada je Instagram, u vlasništvu Mete, uveo jednu od najvećih promjena algoritma u posljednjih nekoliko godina. Cilj je bio ‘pomoći manjim kreatorima’.
Promjena algoritma
Instagram je u travnju 2024. objavio da uvodi novu logiku rangiranja sadržaja, posebno Reelsa, s ciljem da se poveća mogućnost otkrivanja malih kreatora te da se originalni sadržaj „nagradi“ iznad kopija i repostova.
Što je uključivala promjena?
1. Više distribucije manjim profilima
Platforma je najavila da želi raspodijeliti vidljivost i dati šansu kreativcima s malom bazom pratitelja.
2. Original iznad kopije
Repostani sadržaj gura se niže, dok se originalni autori dižu u preporukama.
3. “Test publika” kao filter
Svaki Reels prvo se prikazuje maloj skupini korisnika, a ako angažman u prvim sekundama ne eksplodira, video se više ne širi.
Na papiru, ovaj pristup izgleda demokratično, ali njegovi su učinci stvorili snažan poremećaj unutar kreatorske industrije. Posebno kada govorimo o onima koji su godinama ulagali u rast svog profila, brendiranje i prepoznatljivost te u konačnici – izgradili svoj posao.
Tko je najviše stradao?
Globalne analize ukazuju kako je najviše pogođena skupina tzv. mid-tier kreatora, odnosno profili s 20.000 do 300.000 pratitelja, koji nisu dovoljno mali da profitiraju od novih benefita, ali ni dovoljno veliki da ih algoritam “gura” radi masovnog reacha.
U medijskim analizama ovaj se fenomen naziva ‘squeezed middle‘. Naime, prema istraživanjima o kreatorskoj ekonomiji, iako industrija globalno vrijedi preko 250 milijardi dolara. Većina kreatora ne ostvaruje stabilne prihode, a dramatični padovi dosega objava dodatno ruše njihove mogućnosti suradnji s brendovima.
Kakvo je stanje u Hrvatskoj?
Iako nema službenih podataka specifičnih za Hrvatsku, mnogi domaći kreatori govore o znatnom padu dosega, slično globalnom trendu.
Naravno, moramo uzeti u obzir da se u Hrvatskoj jako, jako rijetko javno dijele brojke, tako da realno stanje ne možemo reći. O padu dosega javno govori i britanska chefica i autorica Gizzi Erskine, koja se godinama oslanjala na Instagram kao ključni komunikacijski kanal.
Prve znakove promjene primijetila je već početkom godine. Tijekom blagdanskog razdoblja njezin je sadržaj redovito dobivao stotine tisuća pregleda, a profil je posjećivalo milijune korisnika.
Očekivala je pad u siječnju, ali povratka nikad nije bilo. U samo nekoliko tjedana uslijedio je snažan pad pratitelja. Danas, prosječan video jedva premaši 50.000 pregleda, a samo rijetke objave dosegnu nešto više. U jednom je trenutku razmišljala je li njezin pad posljedica tema kojima se bavi, no sada je sigurna: ovo je prije svega posljedica algoritma.
Unatoč tome, ona je među sretnijima. Ima stabilan posao, dodatne projekte i javnu vidljivost zbog koje se brendovi i dalje odlučuju na suradnje. Ali bez tih vanjskih oslonaca, kaže, njezin bi se posao već urušio — kao što se urušio mnogima.
Jedna nedavna kampanja, koju je realizirala za poznati brend, postala je najlošija objava njezine karijere: jedva 18.000 pregleda. Kolegica iz iste kampanje doživjela je identičan pad, unatoč kvalitetnom sadržaju. Ono što ju je potaknulo da o svemu govori nije osobna frustracija — nego činjenica da se iza blještave fasade društvenih mreža odvija tiha kriza koja pogađa čitavu zajednicu kreatora, rekla je u intervjuu za magazin The i Paper.
Hrvatsko tržište je specifično i ranjivije
Naše tržište je malo. Recimo u SAD-u pad od 30% još uvijek može značiti milijune pregleda, a u Hrvatskoj taj isti pad znači razliku između održivog posla i potpunog kolapsa. Također, platforme poput Patreona ili Substacka ili plaćenih zajednica kod nas još uvijek nisu razvijene i prepoznate. Stoga, ako Instagram pada, pada sve.
Važno je istaknuti i da marketinške agencije počinju birati mikro i nano influencere, što ste mogli i sami primijetiti. Tako određene brendove više neće reklamirati neke od najpoznatijih influencerica u Lijepoj Našoj, već vama, za sada, nepoznata djevojka koja se probija na tržište.
Nije nepoznata činjenica na koju se žale mnogi content kreatori, koja im ujedno dodatno smanjuje doseg sadržaja, a to je što se društveno osjetljive teme, politički sadržaj ili aktivizam često uklanja s mreža ili pokazuje jako malom broju publike.
Iako Instagram najavljuje veću transparentnost i mogućnost kontrole preporuka kroz novi alat „Vaš algoritam“, ostaje otvoreno pitanje hoće li to u praksi doista vratiti vidljivost i stabilnost kreatorima ili je riječ tek o kozmetičkoj korekciji sustava koji već duboko mijenja kreatorsku ekonomiju.