Zašto je važno govoriti o mentalnom zdravlju studenata medicine

Osim velikih količina gradiva i intenzivnih kliničkih iskustava, studenti se tijekom školovanja susreću s emocionalno zahtjevnim situacijama, natjecateljskom atmosferom te pritiskom buduće profesionalne odgovornosti.

Studij medicine jedan je od najzahtjevnijih akademskih putova. Osim velikih količina gradiva i intenzivnih kliničkih iskustava, studenti se tijekom školovanja susreću s emocionalno zahtjevnim situacijama, natjecateljskom atmosferom te pritiskom buduće profesionalne odgovornosti. Upravo zbog toga mentalno zdravlje studenata medicine postaje tema o kojoj se sve više govori, ali još uvijek nedovoljno otvoreno.

Na te izazove usmjeren je studentski simpozij „Medicina sa što manje stresa – Od školovanja do zaposlenja“, koji će se održati 12. ožujka 2026. u KBC-u Zagreb, u Nastavnom centru Istok. Simpozij organiziraju studenti viših godina studija, predvođeni Lukom Linarićem i Lucijom Grbin, u suradnji sa studentskim sekcijama za psihijatriju i neuroznanost. Projekt se provodi uz podršku udruge Sentinel Uma i udruge Cromsic, a mentorica projekta je prof. dr. sc. Tina Dušek, specijalistica interne medicine i subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije iz KBC Zagreb.


Zašto je važno progovarati o mentalnom zdravlju studenata medicine?

Tijekom studija medicine studenti se ne suočavaju samo s akademskim izazovima, nego i s emocionalno zahtjevnim iskustvima rada s pacijentima, svjedočenja patnji i velikim očekivanjima koja dolaze od društva i struke. Takvi uvjeti mogu dovesti do kroničnog stresa, emocionalnog umora i sindroma sagorijevanja, poznatog kao burnout.

Ovakvi projekti posebno su važni jer potiču otvoren razgovor o temama koje su dugo bile stigmatizirane. U medicinskoj kulturi često se naglašava otpornost i profesionalna snaga, dok se ranjivost ponekad pogrešno interpretira kao slabost. Međutim, briga o mentalnom zdravlju budućih liječnika izravno utječe na kvalitetu zdravstvene skrbi koju će oni pružati u budućnosti.

Posebno osjetljivo razdoblje predstavljaju završne godine studija, kada studenti počinju razmišljati o zapošljavanju, specijalizacijama i ulasku u profesionalni zdravstveni sustav. Taj prijelaz može biti izvor dodatne nesigurnosti i stresa, zbog čega je važno pružiti podršku i prostor za razmjenu iskustava između studenata, mladih liječnika i nastavnika.

Edukacija, podrška i praktični alati za svakodnevni život

Program simpozija osmišljen je kroz kombinaciju predavanja, panel rasprava i interaktivnih radionica. Cilj nije samo prenijeti znanje, nego sudionicima ponuditi konkretne alate koji mogu pomoći u svakodnevnom nošenju sa stresom tijekom studija i rada.

Studenti nižih godina imat će priliku učiti o tehnikama učinkovitog učenja, organizaciji vremena i metodama smirivanja tijekom zahtjevnih akademskih perioda. Studenti viših godina moći će razgovarati o karijernim putevima nakon završetka fakulteta te o realnim izazovima ulaska u liječničku profesiju.

Posebna vrijednost projekta leži u interaktivnom pristupu. Sudionici će moći razmjenjivati iskustva, postavljati pitanja stručnjacima i učiti kroz diskusiju, čime se potiče osjećaj zajedništva i međusobne podrške unutar medicinske zajednice.

Od studija do zaposlenja – kako smanjiti stres tranzicije?

Prijelaz iz studentskog života u profesionalni rad često je jedan od najstresnijih perioda u karijeri mladih liječnika. Velika odgovornost, rad u kliničkom okruženju i donošenje važnih odluka pod pritiskom mogu biti emocionalno zahtjevni.

Projekt nastoji pomoći studentima da se bolje pripreme za taj period pružanjem informacija o profesionalnim mogućnostima, specijalizacijama i razvoju karijere. Jednako važan aspekt je učenje strategija suočavanja sa stresom, uključujući tehnike opuštanja, razvoj zdravih radnih navika i učinkovitije metode učenja.

Zašto je ova tema važna za budućnost medicine?

Briga o mentalnom zdravlju zdravstvenih djelatnika postaje globalno važna tema. Medicina nije samo znanost o liječenju bolesti, nego i znanost o očuvanju ljudske dobrobiti, uključujući dobrobit onih koji liječe.

Projekti poput ovog doprinose stvaranju zdravije akademske i profesionalne zajednice, u kojoj se mentalno zdravlje ne promatra kao dodatna tema, nego kao temelj profesionalne održivosti. Simpozij „Medicina sa što manje stresa“ predstavlja korak prema medicini koja brine o svojim studentima jednako kao što oni brinu o budućim pacijentima.

U ovom postu: naslovnica_hero, zdravlje
WRITTEN BY
Tea Bašić
Tea Bašić je komunikologinja koja je završila propedeutiku psihoterapije i uvodnu edukaciju iz transakcijske analize, psihoterapijskog pravca, a trenutno pohađa napredni studij psihoterapije – TA202. Na društvenim mrežama (@teabasicc) nastoji inspirirati i potaknuti druge na čitanje, dijeleći knjiške preporuke i svoja iskustva iz edukacija u psihoterapiji.