Gdje je vlast – nema žena

Prema podatcima o rodnoj statistici izabranih lokalnih kandidata koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo u našoj vlasti nedostaje žena.

Od 20 županija samo jedna – Sisačko-moslavačka ima županicu, od 555 gradova i općina samo 39 vode žene, tek petina mjesta u županijama i u zagrebačkoj Gradskoj skupštini pripala je vijećnicama.

Od 555 izabranih gradonačelnika i načelnika njih 516 ili gotovo 93 posto su muškarci, žena je samo 39, ili sedam posto.

Zanemariv je to porast u odnosu prema lokalnim izborima 2009., kada ih je bilo 4,9 posto, ocijenila je za Hinu pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

Četiri županije – Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska, Virovitičko-podravska i Dubrovačko-neretvanska potpuno su ‘muške’ te nijednim gradom ni općinom, a ukupno ih je 73, ne upravljaju žene.

U još pet županija s ukupno 123 grada i općine žene vode samo po jedan grad ili općinu. Načelnice imaju Kraljevec na Sutli u Krapinsko-zagorskoj županiji i Lovas u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a gradonačelnice Pleternica u Požeško-slavonskoj, Ozalj u Karlovačkoj  i Varaždinske Toplice u Varaždinskoj županiji.

Po dva grada ili općine u četiri županije imaju gradonačelnice ili načelnice.

To su grad Gračac i općina Vrsi u Zadarskoj županiji, općine Punitovci i Trnava u Osječko-baranjskoj županiji, gradovi Komiža i Supetar u Splitsko-dalmatinskoj te općine Pribislavec i Sveta Marija u Međimurskoj županiji (ukupno 25 gradova i općina).

Pet je županija u kojima tek po tri grada ili općine vode žene. To su Sisačko-moslavačka, u kojoj od 19 gradova i općina tri vode žene: Sisak te općine Jasenovac i Majur, zatim Koprivničko-križevačka u kojoj gradonačelnicu ima Koprivnica, a načelnice Hlebine i Đeletovci, te Brodsko-posavska županija s načelnicama Vrpolja, Velike Kopanice i Slavonskoga Šamca.

Knin, Vodice i Rogoznicu u Šibensko-kninskoj županiji također vode žene, baš kao i općine Fažanu, Ližnjan i Rašu u Istarskoj županiji.

Na vrhu po broju gradonačelnica i načelnica su Zagrebačka i Primorsko-goranska županija. U pet od 34 jednice Zagrebačke županije ‘šefice’ su žene – u općinama Gradecu, Jakovlju; Mariji Gorici, Pušći i Rakovcu.

Od 36 gradova i općina Primorsko-goranske županije šest vode žene: gradove Kraljevicu i Rab te općine Kostrenu, Omišalj, Viškovo i Vrbnik.

Ti podatci pokazuju da od 39 lokalnih jednica kojima ‘šefuju’ žene većinu, točnije 27, čine manje općine, gradova je tek 12, a i među njima su rijetki oni s većim brojem stanovnika. Ističu se tek Sisak, Koprivnica i Knin.

Žene se ne mogu pohvaliti ni s brojem osvojenih vijećničkih mjesta u županijama i zagrebačkoj Gradskoj skupštini.

Od ukupno 904 mjesta vijećnice imaju 187, dakle oko petinu, a vijećnici čak 717 mjesta, to jest četiri petine. Gledano u postotcima, to je pad zastupljenosti u odnosu prema izborima prije četiri godine, upozorava pravobraniteljica. Naime, 2009. godine u županijskim je skupštinama bilo 21,4 posto žena, ove godine 20,69 posto, navodi Ljubičić.

Nije se promijenio ni poredak županija s najvećom i najmanjom zastupljenošću žena u skupštinama.

Žene su najzastupljenije u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, zatim u skupštinama Istarske , Varaždinske i Primorsko-goranske županije. Najmanje su zastupljene u skupštinama Zadarske (4 ili 9, 52 posto), Sisačko-moslavačke (6 ili 13,95 posto) i Bjelovarsko-bilogorske (6 ili 14, 63 posto) županije, napominje Ljubičić.

Podatci su još nepovoljniji kad se gleda zastupljenost žena u vijećima gradova i općina. Od 7457 mjesta, vijećnicima je pripalo 6122, ili 82,1 posto, a vijećnicama samo 1335, to jest 17,9 posto.

Zastupljenost žena, makar i sporo, povećava se zbog više razloga istodobno, tumači pravobraniteljica.

Jedan je razlog obveza poštovanja kvota prema Zakonu o ravnopravnosti spolova, ali i promicanje načela ravnopravnosti, od samih političarki u njihovim strankama do kampanja organizacija civilnog društva i zauzimanja povjerenstava za ravnopravnost spolova na lokalnoj razini, te nacionalnih institucionalnih mehanizama.

Ljubičić naglašava kako kandidacijske liste još ne znače da će biti i više žena u političkom životu jer njihov izbor ovisi o mjestu na kojem su na listama.

Ljubičić podsjeća da je zato prije raspisivanja lokalnih izbora izravno pozvala sve stranke (144 su registrirane) da se, osim poštovanja kvota, koriste i tzv. par-nepar modelom prema kojemu bi svaka druga osoba na listi bila suprotnog spola.

Time bi se učinkovito osigurala minimalna zastupljenost osoba oba spola od 40 posto i tako potpuno ispunilo načelo ravnopravnosti spolova na temelju zakona, naglašava za Hinu pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.