One su žene, hrabre, jake i spremne ispričati svoju priču. Onu koju uvijek treba iznova ponavljati – mamografija može spasiti život!
Kada je Anita (59) te jeseni dobila poziv na besplatan mamografski pregled, pitala se hoće li se, uza sve druge obaveze, stići na njega odazvati. Uz posao, obiteljske obaveze i skoro preseljenje u novi stan, dani su joj bili dupkom ispunjeni, a tjedni su prolazili brzinom svjetlosti. „Pa prošli put je sve bilo u redu, valjda bi osjetila da nešto ozbiljno nije ok, sad mi stvarno nije zgodno.“, razmišljala je Anita pri povratku kući s posla. Srećom, Anita je u tu srijedu ipak uspjela ugurati pregled, a sada, nakon što su dijagnoza, liječenje i oporavak daleko iza nje, ne želi ni pomišljati što bi bilo da ga je preskočila.
Listopad je mjesec posvećen borbi protiv raka dojke, a tom prilikom ističemo važnost odazivanja na besplatne mamografske preglede u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke čiji je osmi ciklus trenutno u provedbi.
U sklopu programa žene u dobi od 50 do 69 godina svake dvije godine dobivaju poziv za besplatan mamografski pregled u najbližoj radiološkoj jedinici prema mjestu stanovanja pri čemu se poziv s terminom i lokacijom održavanja pregleda šalje na kućnu adresu.
S obzirom na to da program uključuje žene u dobi od 50 do 69 godina, u okviru 8. ciklusa provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke poziv na besplatan mamografski pregled dobit će žene rođene između 1953. i 1974. godine pri čemu će one koje su 1973. i 1974. godište u ovom ciklusu po prvi put dobiti poziv na sudjelovanje u programu!
U sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke godišnje se napravi 150 tisuća mamografskih pregleda, a od početka provedbe otkriveno je oko devet tisuća karcinoma. Karcinomi otkriveni u sklopu programa češće su bili u ranijem stadiju razvoja bolesti u odnosu na karcinome otkrivene izvan programa, a rano otkrivanje znači i veću vjerojatnost izlječenja.
Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve stanice mogu se preseliti i na limfne ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela.
Važno je pričati o raku dojke jer brojevi su veliki – rak dojke najčešći je oblik zloćudne bolesti kod žena u Republici Hrvatskoj, ali i u svijetu. Čak četvrtina postavljenih dijagnoza raka u jednoj godini kod žena u Hrvatskoj je upravo rak dojke. Ovi zabrinjavajući podaci ističu važnost mamografije – rendgenskog pregleda kojim se mogu otkriti promjene dojke premalene da bi se mogle napipati.
Dokazano je da mamografija bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice. Rano otkrivanje daje veći prostor borbi protiv ove opake bolesti, a samim time i veće prilike za izlječenje. Više od 90% oboljelih može se izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ispravno liječi. Smrtnost od raka dojke u Republici Hrvatskoj posljednjih je sedam godina u padu, na što je sigurno utjecalo rano otkrivanje u sklopu programa, sve bolja dijagnostika i napredak u liječenju.
Čimbenici koji povećavaju rizik od nastanka raka dojke su viša životna dob, prva menstruacija prije 12-e godine života, menopauza nakon 50-e godine života, pojavnost raka dojke ili raka jajnika kod bližih srodnika te prethodna bolest dojke. Osim rizičnih čimbenika koji povećavaju rizik nastanka raka dojke, neke životne navike i stilovi također mogu utjecati na povećanje rizika, a to su nezdrava prehrana s visokim udjelom masnoće, pretilost, prekomjerna konzumacija alkohola, pušenje i izloženost radioaktivnom zračenju.
Iako od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad 50 godina, u 20% slučajeva on se javlja i kod mlađih od 50 zbog čega je važno da se žene već od najranije dobi informiraju o raku dojke, njegovim simptomima i metodama otkrivanja te da budu svjesne važnosti cjeloživotne brige za zdravlje svojih dojki.
Preporučuje se da već od 20. godine žene započnu s redovitim mjesečnim samopregledom dojki. Prilikom samopregleda treba obratiti pozornost na kvržice pri opipu, zadebljanja u dojci, povećanje jedne dojke, promjene na koži bradavica i dojki, iscjetke iz bradavice i bolove, a ako se navedeni simptomi pri samopregledu uoče, svakako se treba obratiti liječniku. Osim redovitih samopregleda, ženama mlađim od 38 preporučuje se i ultrazvuk dojki.
Svoj prvi mamografski pregled dojki žena bi trebala napraviti između 38. i 40. godine života, a ženama s povećanim rizikom za rak dojke preporučuje se započinjanje redovitih pregleda grudi od 25. godine života u dogovoru sa svojim liječnikom.
Nemojte čekati, pronađite vrijeme za pregled koji vam može spasiti život – Anita je pronašla!
Za zdravlje. Danas.
